Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače, ove godine na temu aktivnog očuvanja vlažnih staništa za ljude i prirodu čime se naglašava važnost poduzimanja konkretnih aktivnosti za njihovo očuvanje jer se na taj način djeluje i na dobrobit zdravlja ljudi i planeta.

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače, jer je na taj dan 1971. u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku državu potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa.

U 50 godina izgubljeno 50 posto vlažnih staništa u svijetu

Republika Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991., a na Ramsarskom popisu su: Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te Posebni rezervat Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok rijeke Neretve.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ističu kako su vlažna staništa najugroženiji ekosustavi na Zemlji, nestaju tri puta brže od šuma. U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto svih vlažnih staništa u svijetu te je zbog toga potrebno uložiti sve kapacitete kako bi ih očuvali i obnovili.

Vlažna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Uz njih je vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja, a osim što su staništa velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, imaju i veliki značaj u prilagodbi na klimatske promjene.

Tako je, naglašavaju u Ministarstvu, iznimna važnost vlažnih staništa u obrani od poplava.

Nizinske rijeke koje uz svoje korito imaju vlažna staništa u koja se izlijevaju tijekom visokih vodostaja, najbolji je način obrane od poplava. Upravo je na taj način izveden sustav obrane od poplava u Posavini. Ramsarsko područje Lonjsko polje postalo je glavni recipijent visokih voda rijeke Save, dok je Kopački rit “primatelj“ visokih voda Drave i Dunava.

Vrijednost vlažnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata i pročišćavanje vode. Ona pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog česte prisutnosti čovjeka, danas predstavljaju i iznimnu kulturno – tradicijsku vrijednost.

Kao značajan doprinos očuvanju vlažnih staništa prošle godine proglašen je pentalateralni Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav između pet država: Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije.

Riječ je o iznimno značajnom ekosustavu načinjenom od mozaika vlažnih staništa poput poplavnih šuma, vlažnih travnjaka, sprudova, obala, napuštenih korita i meandara rijeka. Velika je bioraznolikost tog područja u kojem je utvrđeno čak 75 tipova staništa te brojne rijetke i ugrožene vrste flore i faune. U obuhvatu Rezervata biosfere je i Park prirode Kopački rit.

U povodu Svjetskog dana vlažnih staništa, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima organiziraju brojne aktivnosti kojima se želi podići svijest o vlažnim staništima koja su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa.

Tako će Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje taj dan obilježiti događajem u Posjetiteljskom centru Repušnica, gdje će se uz prezentaciju dvije publikacije govoriti i o Lonjskom polju, međunarodno važnom vlažnom staništu.

Javna ustanova Park prirode Kopački rit objavit će rezultate tradicionalnog zimskog prebrojavanja ptica vodarica u 2022. u sklopu obilježavanja Dana vlažnih staništa koje će se održati na Pravnom fakultetu u Osijeku. Tom prigodom će se održati i niz predavanja na temu očuvanja i održivog korištenja vlažnih staništa.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije za djecu osnovnih škola u okolici Delta Neretve organizira edukativni obilazak Ramsarskog područja.

Organizirano promatranje ptica na Vranskom jezeru

Park prirode Vransko jezero je u nedjelju, 30. siječnja, organizirao promatranje ptica, a na sam Dan vlažnih staništa, 2. veljače, poziva svu zainteresiranu djecu na kreativnu radionicu za izradu makete „Močvara u malom“.

U povodu Svjetskog dana vlažnih staništa, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poručuje kako se “ulaganjem u obnovu rijeka, jezera, močvara i tresetišta ulaže u klimatski otpornu budućnost”.

“Od rijeka i jezera, do močvara i laguna, vlažna staništa kritična su za opstanak ljudi i prirode. Ipak, prema Izvještaju o stanju planeta svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, od 1970. godine izgubili smo trećinu svjetskih vlažnih staništa, koja nestaju tri puta brže nego šume”, upozorava WWF.

Uz slogan “Cijeni, čuvaj, obnovi – voli”, ovogodišnji Svjetski dan vlažnih staništa upozorava na važnost vlažnih staništa i poziva čelnike na hitnu zaštitu, očuvanje i obnovu jezera, rijeka, močvara i tresetišta.

“Iskorištavanje, devastacija i ustaljen način upravljanja rijekama, ulaganje u štetne projekte i kontinuirana primjena već utvrđenih štetnih praksi moraju postati prošlost, kako bi se otvorila vrata za primjenu rješenja zasnovanih na prirodi”, poručuju iz WWF-a.

Zoran Mateljak iz WWF Adrije podsjeća kako je velik uspjeh postignut prošle godine kada je UNESCO proglasio 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, “Europsku Amazonu”, na čijem je proglašenju radio WWF s brojnim partnerskim organizacijama i institucijama više od dva desetljeća. Ipak, kaže Mateljak, istinski ćemo ga zaštititi samo ako napustimo neodržive prakse i povećamo ulaganja u obnovu slatkovodnih sustava, koji su nam ključni saveznici u borbi protiv klimatskih promjena.

U WWF-u također napominju da je UN prošle godine proglasio početak Desetljeća obnove ekosustava. Riječ je o globalnoj inicijativi sprječavanja, zaustavljanja i uklanjanja štete nanijete ekosustavima, ali i poziv svima da budu dio generacije obnove i glasovi za zaštitu staništa koja osiguravaju izvore pitke vode, hrane, ali i podršku u aktivnostima koje su bitne za rast i razvoj zajednica koje su u suživotu s njima.