Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran dana 23. listopada 2023. godine održala je međunarodnu završnu konferenciju projekta „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“ u Hotelu Academia u Zagrebu.

Konferenciju je otvorila Marina Gombar, voditeljica projekta, koja je pozdravila sve prisutne te u pozdravnom govoru naglasila izazove, ali i prilike i rješenja koja se pružaju provedbom i završetkom navedenog projekta. Istaknula je da su međusektorska suradnja i dijalog ključni za donošenje odluka za poboljšanje kvalitete života građana/ki te izgradnju bolje i sigurnije budućnosti. Nakon toga prisutnima je predstavila ostvarene rezultate i postignuća koja su nastala provedbom projektnih aktivnosti.

Okupljenima se potom obratila Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad ispred Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U svom je govoru o neravnopravnom položaju žena i muškaraca Katkić Stanić konstatirala kako se žene nalaze u ranjivijem statusu te su u većem riziku od socijalne isključivosti zbog većeg udjela odgovornosti u brizi za djecu. Također je izrazila nadu da će projektni rezultati zaista unaprijediti rad donositelja odluka.

Zatim se sudionicima/cama konferencije obratila Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. U svom je obraćanju Ljubičić govorila o izazovima na koje nailaze žene na hrvatskom tržištu rada kao što su primjerice prepreke pri usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza te je istaknula kako u njenoj praksi gotovo polovica zaprimljenih pritužbi ulazi u područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti. Također je pozdravila važnost javne rasprave o projektnoj tematici.

Pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, izvanredna profesorica Valerija Barada na konferenciji je predstavila podatke iz istraživanja s 3600 roditelja maloljetne djece. Izlaganjem pod nazivom „Kućanski rad i kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom“ Barada je naglasila kako kućanske poslove, osobito one rutinske, i dalje najčešće obavljaju žene, premda se muškarci sve više pojavljuju u aktivnostima skrbi oko djece. Na teret žena također češće pada i mentalni rad koji uključuje upravljanje resursima, vremenom, emocijama i odnosima.

Marija Šarić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru u svom izlaganju pod nazivom „Muškarci i žene u Hrvatskoj: napetosti između radne i obiteljske uloge“ ukazala je kako rodna očekivanja povezana s brigom za kućanstvo i obitelj mogu jednostrano intenzivirati napetosti i u radnoj i u obiteljskoj ulozi, što se posebno očituje u životima žena koje općenito učestalije doživljavaju napetosti između obiteljske i radne uloge u odnosu na muškarce.

Zatim su Sara Čović i Pavao Parunov s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru s izlaganjem „Uloga javnih usluga skrbi i obrazovanja djece u usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza“ prikazali kroz provedeno istraživanje kako 64% djece jasličke dobi ne pohađa jaslice, 26% djece vrtićke dobi ne pohađa vrtić, a 77% djece u dobi od 6 do 11 godina ne koristi produženi boravak u osnovnoj školi. Manju šansu za korištenje javnih usluga skrbi i obrazovanja imaju djeca iz slabije razvijenih regija te djeca nezaposlenih ili jednohraniteljskih kućanstava.

Željka Zdravković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru predstavila je podatke iz istraživanja 400 starijih mladih. S temom „Životni uvjeti mladih u Hrvatskoj: rad, stanovanje i obitelj“ istaknula je kako uspješna tranzicija mladih ne ovisi samo o mladima, već i o društvu u kojem žive. U obzir treba uzeti rodne razlike na tržištu rada, važnost roditeljske podrške kod rješavanja stambenih pitanja, obrazovanje kao prediktor sklapanja životnog partnerstva i roditeljstva te mjesto stanovanja kao prediktor prvog zaposlenja, stanovanja, roditeljstva i braka.

Sljedeće izlaganje održala je sociologinja Suzana Kunac iz Pete discipline s temom „Policy preporuke vezane za javnu politiku usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obaveza muškaraca i žena“. Nakon predstavljanja šest policy smjernica za razvoj javne politike usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, Kunac se osvrnula i na demografsku situaciju te je istaknula kako za poboljšanje navedenog žene ne trebale birati između posla i obitelji, već bi im oboje trebalo biti dostupno, a za što je potrebno dekonstruirati određene rodne stereotipove.

Na kraju konferencije Delila Hasanbegović Vukas iz Sarajevskog otvorenog centra održala je izlaganje pod nazivom „Roditeljsko odsustvo i rodna ravnopravnost – perspektiva Bosne i Hercegovine“ unutar kojeg je predstavila je istraživanje o korištenju porodiljskog odsustva očeva koje je pokazalo da više od polovine anketiranih očeva nisu bili upoznati s pravom na korištenje porodiljskog odsustva te da su nakon rođenja djeteta porodiljsko odsustvo u više od pedeset posto koristile majke. Hasanbegović Vukas također je predstavila i kampanju „Roditeljstvo nema spol“ sa svrhom osvješćivanja značajne uloge očeva u djetetovom životu i njihova prava na korištenje roditeljskog dopusta.

Projekt „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“ (UP.04.2.1.06.0053) financiran je sredstvima iz Europskog socijalnog fonda (85%)
i proračuna Republike Hrvatske (15%), a ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.941,69 HRK.

Posrednička tijela su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Projekt je trajao 36 mjeseci i provodio se u Gradu Zagrebu i sljedećim županijama: Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji.

Cilj projekta je osnaživanje organizacija civilnog društva uključenih u Tematsku mrežu kroz partnerstva, međusektorsku suradnju s visokoobrazovnom ustanovom te jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi postizanja učinkovitog socijalnog dijaloga sa svrhom razvijanja i predlaganja adekvatnih javnih politika, prilagođenih kulturnim specifičnostima pojedine regije, kako bi se doprinijelo usklađivanju privatnog i poslovnog života građana i građanki Republike Hrvatske. Projekt se odvija kroz tri ključne skupine aktivnosti: izgradnja mreže OCD-a za utvrđivanje potreba i predlaganje javnih politika za usklađivanje privatnog i poslovnog života te njihovu regionalnu implementaciju; višeetapno akcijsko istraživanje stvarnih potreba žena i muškaraca u radnoproduktivnoj dobi; promociju i socijalni dijalog o mjerama javnih politika
kojima se pridonosi usklađivanju privatnog i poslovnog života.

Nositelj projekta su udruga B.a.B.e., a partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, Grad Novska, Vukovarsko – srijemska županija, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRIter, Udruga ‘HERA’ Križevci – Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga “IZVOR”, Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine – organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske.

Izvor: Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran.