Na ulicama Prijedora u srijedu su stotine osoba sudjelovale u prosvjednoj povorci kojom je obilježena 25. obljetnica početka progona nesrpskog stanovništva s područja te općine a slična podsjećanja u povodu “dana bijelih traka” organizirana su i u drugim većim gradovima Bosne i Hercegovine, prenosi Hina.

Kolona u kojoj su bili bivši i sadašnji Prijedorčani, uglavnom članovi obitelji tisuća ubijenih i nestalih nakon srpske okupacije tog grada s bijelim ružama i bijelim vrpcama na rukavima prošla je središtem Prijedora a počast žrtvama odana je minutom šutnje.

Nakon što je između 29. i 30 svibnja 1992. krizni stožer kojega je uspostavila Srpska demokratska stranka (SDS) nasilno preuzeo upravljanje svim tijelima lokalne vlasti, 31. svibnja upućen je javni proglas koji je označio početak kampanje etničkog čišćenja, masovne progone i ubojstva Hrvata i Bošnjaka.

“Građani muslimanske i hrvatske nacionalnosti moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice”, dio je proglasa samozvanih srpskih vlasti objavljenog na valovima prijedorskog radija.

Iz Saveza logoraša u BiH posebnom su izjavom podsjetili kako je to bio prvi takav slučaj u Europi nakon što je nacistički režim na sličan način nametnuo obvezu označavanja osoba židovskog podrijetla.

U progonima koji su uslijedili od kraja svibnja 1992. godine ubijeno je više od 3100 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti uključujući 102 djece a više od 30 tisuća Hrvata i Bošnjaka zatočeno je u zloglasnim logorima Omarska i Keraterm.

Jedna od posljednjih žrtava bio je župnik prijedorske župe Svetog Josipa velečasni Tomislav Matanović kojega su u rujnu 1995. godine odvele osobe u odorama policije bosanskih Srba.

U pritvoru su ga držali više od dvadeset dana zajedno s njegovim roditeljima Josipom i Božanom, a 19. rujna svo troje je odvedeno u nepoznatom smjeru i ubijeno. Posmrtni ostaci pronađeni su tek šest godina poslije u jednom bunaru i pokopani na prijedorskom groblju.

Od 112 tisuća stanovnika koliko ih je na području Prijedora živjelo prema popisu iz 1991. godine bilo je 49 tisuća Bošnjaka, Srba je bilo 47 tisuća a Hrvata oko 6300.

Popis proveden 2013. godine pokazao je kako tamo sada živi 90 tisuća stanovnika od čega su 55 tisuća Srbi. Broj Bošnjaka sveden je na 29 tisuća a Hrvata je tek 1762.

Zbog ratnih zločina počinjenih na pdoručju Prijedora na dugogodišnje zatvorske kazne do sada je osuđeno ukupno četrnaest bivših čelnika srpskih vlasti te pripadnika vojske i policije.

Zločini u Prijedoru su jedan od osnova po kojemu je na 40 godina zatvora pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nepravomoćno osuđen ratni čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić.

Na istu takvu zatvorsku kaznu pravomoćno je osuđen Milomir Stakić, ratni čelnik prijedorske skupštine.

“Neka današnji dan služi kao opomena na zlo koje se desilo u Bosni i Hercegovini i da svi zajedno djelujemo u funkciji sprečavanja ponavljanja zločina protiv čovječnosti i genocida”, poruka je Saveza logoraša u BiH.