Šibenska tvrđava sv. Nikole te fortifikacijski obrambeni sustav Zadra, u nedjelju su službeno upisani na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine na 41. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu koje se održava u Krakowu.

Šibenska tvrđava Sveti Nikola i zadarski gradski bedemi uvršteni su na popis svjetske baštine kao dio zaštićenog niza obrambenih sustava na teritoriju nekadašnje Mletačke republike, prenosi SEEbiz.

Tvrđava Sv. Nikola, jedna od četiriju u Šibeniku, izgrađena je u 16. stoljeću radi obrane od turske najezde s mora na ulazu u šibenski kanal Sv. Ante. Jedinstvena je to građevina sazidana prema nacrtima mletačkog vojnog graditelja Michelea Sammichellea i jedna je od najjačih fortifikacijskih utvrda na Jadranu.

Zadarski gradski bedemi u dužini od tri kilometra koje je u 16. stoljeću podigla Mletačka republika za obranu od Turaka, dio su obrambenog sustava koji omeđuje zadarski Poluotok.

Za hrvatsku delegaciju put u Krakow na 41. zasjedanje UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu bio je itekako uspješan, jer je Hrvatska dobila pet novih lokacija pod UNESCO-ovom zaštitom.

U subotu su na UNESCO-v popis upisane tri bukove šume u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici, u okviru zajedničke nominacije devet zemalja ‘Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe’. U nedjelju upisane su šibenska tvrđava sv. Nikole i zadarska fortifikacija, koje su na popis svjetske baštine UNESCO-a ušle uz Bergamo, Peschiera del Garda i Palmanovu u Italiji, Kotor u Crnoj Gori i to u sklopu nominacije Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća.