Osposobljavanje za poslovno upravljanje, reciklažu plastike i proizvodnju punjenja za 3D printere proći će 15 članova i korisnika partnerskih udruga – nezaposlenih osoba s invaliditetom, žena i mladih.
– Projektom želimo podići razinu javne svijesti o društvenom poduzetništvu kao generatoru održivog gospodarskog i društvenog razvoja te doprinijeti razvoju društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj – ističu u udruzi Visoki jablani.
Projekt financira Europska unija, iz Europskog socijalnog fonda, putem Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020., u okviru instrumenta „Poticanje društvenog poduzetništva“, u ukupnom iznosu 797.112,99 kuna. Projekt je počeo 1. lipnja i trajat će dvije godine.
– Jačanjem ljudskih kapaciteta partnerskih OCD-a za poduzetništvo te ispitivanjem poslovnog okruženja i potrebnih tehničkih kapaciteta za reciklažu plastike i proizvodnju 3D punjenja, stvorit ćemo osnovne preduvjete za pokretanje poslovanja u području sekundarnog zbrinjavanja plastičnog otpada i razvoj novih kvalitetnih i inovativnih proizvoda s kojima planiramo konkurirati na tržištu. Ponovno želimo doprinijeti rješavanju dva najveća društvena izazova: velike i dugotrajne nezaposlenosti teže zapošljivih društvenih skupina te očuvanja okoliša.
Ideja je proizašla iz potrebe sekundarnog zbrinjavanja plastičnog otpada akumuliranog na priobalju Jadrana, koje prijeti velikim onečišćenjem mora; potrebe za reduciranjem stope nezaposlenosti niže obrazovanih skupina, posebice u manje razvijenim područjima; te potrebe za razvojem novih, tzv. zelenih zanimanja koja su u Hrvatskoj deficitarna – ističu u udruzi.
Industrija plastike i u RH bilježi rast proizvodnje; od 2006. do 2014. s 96.790 t na 158.577 t, za čak 39%. Plastici trebaju stoljeća da se raspadne, a i kada se razgrađuju, polimeri ispuštaju toksine. Učinkovito korištenje resursa je prioritet hrvatske politike zaštite okoliša; usmjeravanje gospodarskih i društvenih aktivnosti prema zelenom gospodarstvu i „društvu koje reciklira“.
No, još uvijek se prema dostupnim podacima oko 69% otpada zbrinjava na deponije, oporabljuje tek 30%, a reciklira 26%. Oporaba komunalnog otpada je tek na 15%. Prednosti recikliranja plastike su u tome što proizvodi trećinu sumpor dioksida, oko 90% manje otpada i oko 250% manje ugljičnog dioksida, a omogućava produžen „životni ciklus” proizvoda, što je ekološki i ekonomski isplativo.
Po svim pokazateljima, društveno poduzetništvo jedan je od ključnih načina uključivanja teže zapošljivih skupina građana na tržište rada. Istraživanja također pokazuju da su zanimanja budućnosti vezana za zaštitu okoliša. Više od 20 milijuna poslova u EU povezano je s okolišem. Podaci Ministarstva zaštite okoliša govore da je cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom moguće udvostručiti broj radnih mjesta u kratkom roku, te da je osobito u sektoru oporabe i recikliranja potrebno razvijati specijalistička znanja u skladu s najmodernijim tehnologijama – smatraju u udruzi.