Iseljavanje se snažno pojačalo i iz Hrvatske, iz koje je tijekom 2015. i 2016. godine u zemlje OECD-a pristiglo 138 tisuća ljudi. Najviše ljudi s hrvatskim državljanstvom otišlo je u Njemačku. U nepune tri godine – od početka 2014. do kraja rujna 2016. – u Njemačku je trajno doselilo ukupno 128 tisuća Hrvata, prema podacima OECD-a.
Prema domaćim procjenama, iz Hrvatske se od njezina učlanjenja u EU, od sredine 2013. godine, iselilo više od 200 tisuća stanovnika, što se u nekoj mjeri poklapa i s podatcima OECD-a. Hrvatski izvori, međutim, upozoravaju da bi taj broj mogao biti manji, jer njemačke vlasti u iseljenike iz naše države ubrajaju i one s hrvatskim državljanstvom iz BiH, piše Novi list, a prenosi SEEbiz.
Međutim, treba imati na umu da OECD ovdje govori o ljudima koji su se »trajno« nastanili u drugim zemljama, migrante koji su svoj privremeni status promijenili u pravo na ostanak »na dugoročnijoj bazi«. Drugim riječima, broj doseljenih iz Hrvatske i drugih zemalja u Njemačku znatno je veći od spomenutih podataka OECD-a, jer mnogi čekaju da im se riješi status.
U svakom slučaju, iseljavanje iz Hrvatske proteklih se nekoliko godina ubrzalo, ponajprije zato što su prestala prijašnja ograničenja za njihov rad u Njemačkoj. Dok se iz Hrvatske, prije ulaska zemlje u EU, godišnje iseljavalo prosječnih 24 tisuće građana, broj naših iseljenika se 2014. povećao na 62 tisuće, a 2015. na 76 tisuća – prema podatcima za svih 35 članica OECD-a, organizacije koja obuhvaća najrazvijenije zemlje u svijetu. Među njima su uglavnom članice EU-a – uz SAD, Kanadu, Švicarsku, Norvešku, Australiju, Japan, Koreju, Izrael i Tursku.
Ukupni broj useljenika u razvijene države povećava se dobrim dijelom zbog vala izbjeglica iz Sirije. Prošle godine oko 5 milijuna emigranata se trajno naselilo u zemljama OECD-a, od kojih petina u SAD-u. Trećinu svih useljenika, oko 1,5 milijuna, čine izbjeglice. Sljedeća trećina su migranti unutar samih članica OECD-a, a još trećinu čine članovi obitelji koji stižu naknadno.
Useljavanje u razvijene zemlje trenutačno raste po stopi od 7 posto godišnje. Zemlje OECD-a sada imaju više od 124 milijuna ljudi rođenih u inozemstvu, što znači da useljenici čine prosječno 13 posto njihovog stanovništva. U Sloveniji je broj useljenika znatno iznad prosjeka, a najčešće prima one iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije, čak i iz Rusije. OECD nema podataka za Hrvatsku, koja nije članica te organizacije.