“Hrvatska vodi prijepore o svojoj povijesti”, naslov je članka u kojem se Neue Zürcher Zeitung osvrće na promjenu imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Podsjeća da je na otvorenje “gradskoga kazališta” 1895. došao osobno i car Franjo Josip I., a da je trg na kojem se ono nalazi “od 1946. bio posvećen maršalu Titu”. “Nakon emocionalne rasprave gradska skupština je početkom rujna odlučila prekrstiti trg. On se sad zove ‘Trg Republike Hrvatske’. Zlatan Hasanbegović, bivši ministar kulture, koji je devedesetih godina okolo hodao s fašističkom kapom, hvalio je tu odluku riječima da su žrtve ‘komunističkog, titoističkog terora’ konačno doživjele zadovoljštinu”, piše Neue Zürcher Zeitung navodeći da je ljevica prosvjedovala naglašavajući Titove zasluge za oslobođenje Hrvatske od fašizma. “Otkako se Hrvatska izdvojila iz Jugoslavije ona vodi prijepore o vlastitoj povijesti. Desnica radi na ‘antitotalitarnom konsenzusu’, koji izjednačava Titovu višenacionalnu diktaturu s fašističkim ustaškim režimom. Ali, to je povijesno krivo; Titov režim je imao vrlo represivne strane, ali je osigurao milijunima ljudi skromno blagostanje i količinu slobode kakvu nije poznavala ni jedna druga socijalistička država”, argumentira Neue Zürcher Zeitung, prenosi DW.

I jučerašnji Berner Zeitung bavi se Hrvatskom naglašavajući da je njezino ponašanje “antireklama proširenju EU-a”. Thomas Roser iz Beograda prenosi da je i smrt uglednog publicista Slavka Goldsteina izazvala poplavu uvreda na njegov račun “u svjetovima weba”, gdje ga se nazivalo “lažovom”, “izdajnikom zemlje”, “židovskim rasistom” ili “antikristom”, a citirajući Index.hr ove novine to navode kao još jedan dokaz “fašizacije hrvatskoga društva”.

Autor tvrdi da su se “horizonti te jadranske zemlje od pristupa Europskoj uniji 2013. prije suzili nego proširili”. Kao argumente navodi “propovijedi mržnje nacionalističkih svećenika protiv nekadašnjih partizana i srpske manjine, paljenje njihovih novina i višemjesečne rasprave o tomu je li prihvatljiva spomen ploča s fašističkim ustaškim pozdravom (‘Za dom spremni’)”. Thomas Rosner tvrdi da i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović stvar relativira izjavom da je to “stari hrvatski pozdrav” koji je “nažalost kompromitiran”, a za premijera Andreja Plenkovića autor tvrdi da je izgubio kontrolu nad “nacionalističkim krilom svoga konzervativnog HDZ-a”.

U članku se dalje podsjeća na ulogu Ive Sanadera u približavanju Hrvatske NATO-u i Europskoj uniji “dok nije zbog bezbrojnih korupcijskih skandala završio iza rešetaka”, zatim na ulazak Hrvatske u EU u vrijeme premijera Zorana Milanovića i prihvaćanje zakona kojim se htjelo spriječiti izručenje bivših čelnika jugoslavenske tajne službe Njemačkoj (BZ govori o “generalu osumnjičenom za ubojstvo”) te o najnovijim prijeporima Hrvatske sa susjedima. “Igra Hrvatske u gostima u Europskoj uniji dosad nije postala uspješna priča. Naprotiv: ta je zemlja već odavno postala problematično dijete EU-a. Dvaput je Bruxelles morao Hrvatsku vratiti natrag zbog nedopuštenih trgovinskih sankcija protiv bivšeg ratnog protivnika Srbije.

Tvrdoglavi balkanski prkos određuje ophođenje Hrvatske i s drugim, ništa manje tvrdoglavim bivšim jugoslavenskim partnerima: obzir prema nacionalističkim osjećajima u samoj zemlji otežava Zagrebu traženje kompromisa sa susjedima”, piše Berner Zeitung.