Stručni žiri Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) objavio je u utorak da je za “Antikomunikatora godine” izabran sisački biskup Vlado Košić kojemu se, obrazloženo je, najviše zamjera širenje netrpeljivosti, pa i mržnje prema određenim političkim i društvenim skupinama u Hrvatskoj.

Košić je izabran među deset osoba koje su se lani istaknule lošom javnom komunikacijom te je dobio nagradu “Šipak godine”, navodi se u priopćenju.

U konkurenciji za to “prizanje” bili su i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, saborski zastupnici Davor Bernardić (SDP) i Željko Glasnović (nezavisni), glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.

“U sklopu dodjele nagrada Grand PRix biramo ‘Komunikatora’ i ‘Antikomunikatora’ godine kako bismo istaknuli dobre komunikacijske prakse, ali i kako bismo osobe koje tako ne komuniciraju potaknuli da porade na otvorenosti i konstruktivnosti svoje komunikacije“, kazao je predsjednik žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a Krešimir Macan.

Ovogodišnji posao žiriju nije bio lak. U hrvatskom smo javnom prostoru skupili dosta primjera loše komunikacije. Neke su mane u odnosima s javnošću lošim komunikatorima zajedničke, a neke specifične. Većina ih ne gaji otvorenu komunikaciju, a ne snalaze se ni s novim komunikacijskim alatima. Sisački biskup Vlado Košić za to je najbolji primjer, rekao je Macan.

Košić širio netrpeljivost i mržnju

Žiri je utvrdio da je sisački biskup širio netrpeljivost, pa čak i mržnju prema nekim političkim i društvenim skupinama. Činio je to u propovijedima, medijskim istupima te na društvenim mrežama. Takva komunikacija nije primjerena nikome, a dodatnu težinu ima kada stiže od osobe Košićeva položaja.

Ne samo da takvim izjavama nije pridonosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije – Katoličke crkve, prenio je Macan obrazloženje petnaest članova žirija.

“Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo. Uz to se ‘proslavio’ i javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama“.

Lošu Košićevu komunikaciju zaokružuje nerazumijevanje korištenja društvenih mreža, prvenstveno Facebooka. Konkretno, u jednom ga trenutku koristi kao javni kanal za iznošenje svojih stavova, a potom se od kritika brani isticanjem kako je riječ o privatnome komunikacijskom kanalu.

Žiri HUOJ-a izrazio je nadu da će Košić ovo doživjeti kao konstruktivnu kritiku te unaprijediti komunikaciju prema vjernicima, ali i široj zajednici. Pritom mu uzor može biti papa Franjo.

“Papa Franjo svjestan je moći, ali i odgovornosti koju danas omogućuje javna komunikacija. Njegov primjer komunikacije koja podrazumijeva otvorenost, širenje tolerancije, dobro poznavanje društvenih mreža i praćenje komunikacijskih trendova inspiracija su svima nama”, poručio je Macan.

Kako bi komunikacija biskupa Košića išla u tom smjeru, HUOJ mu je bez naknade na raspolaganje stavio najbolje hrvatske komunikacijske stručnjake.

Za tjedan dana (u utorak, 27. veljače) bit će objavljeno tko je “Komunikator godine”. Za tu se titulu bore ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, europarlamentarka Biljana Borzan, pukovnik Davor Turković, umirovljeni djelatnik Jadrolinije Ante Mrvica i autori Facebook stranice “Di su pare”.