Meksičko civilno društvo zatražilo je pomoć njemačke vlade u borbi protiv korupcije i nekažnjenosti. Ta se zemlja već godinama muči sa spiralom kršenja ljudskih prava, nasilja i zločina bez kazne.

Autor: Eva Usi

Ne pogađa to samo državne sigurnosne snage, vojsku, razne policijske organizacije, već i kriminalne skupine koje djeluju u uvjerenju da je bolje nekoga i ubiti nego tu osobu ostaviti na životu – kao potencijalnog svjedoka.

Brojke kažu sve. U Meksiku se trenutno više od 35.000 osoba vodi kao nestalo. Problem je zove korupcija. I nekažnjenost. Oba ta faktora, i to u kombinaciji s mutnim poslovima između državnih, federalnih i lokalnih vlasti i organiziranoga kriminala.

Oko stotinu organizacija civilnog društva zamolilo je Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ženevi da pokrene međunarodni postupak protiv nekažnjenosti u njihovoj zemlji – budući da meksičke institucije nisu u stanju niti istražiti počinjene zločine, niti ih kazniti. Zahtjev je podnesen na 32. zasjedanju Vijeća UN-a 14. i 15. ožujka 2018.

UN osudio nasilje protiv zatvorenika

“Institucije meksičke države ne posjeduju niti sposobnost niti političku volju za istragom. One ne žele da istina izbije na svjetlo dana”, kaže aktivistica Olga Guzmán, koja je u Ženevi zastupala meksičku Komisiju za obranu i poticanje ljudskih prava (CMDPDH). Istina o sudbini ljudi nije pronađena čak ni u slučaju nestanka 43 mlade osobe u Ayotzinapi, pa ni uz pomoć međunarodnih istražitelja, žali se aktivistica.

Nakon susreta u Ženevi, Guzmán se u Berlinu i Parizu sastala s predstavnicima nevladinih organizacije i državnih službenika iz Njemačke i Francuske. U glavnom njemačkom gradu sudjelovala je i na godišnjem sastanku organizacija njemačkog civilnog društva s predstavnicima Saveznog ministarstva vanjskih poslova – tema je bilo stanje u Meksiku.

Više diplomatskog pritiska

Guzmán kaže da njemačke vlasti itekako znaju što se događa u Meksiku, ali i dodaje kako nema niti javnih osuda, a ni diplomatskog pritiska na meksičke vlasti. “Priopćenja bi morala biti energičnija, jer se meksička vlada jako brine oko onoga što se o njoj govori na međunarodnom planu.” Aktivistica od vlasti u Njemačkoj i Francuskoj zahtijeva da podrže mogući međunarodni postupak protiv nekažnjivosti u Meksiku.

Ona osim toga podsjeća i na to da je jedna slična institucija, Međunarodna komisija protiv nekažnjivosti u Gvatemali (CICIG), uspjela vratiti povjerenje žitelja te zemlje u institucije u borbi protiv korupcije. I to iako je taj proces pretrpio udarac tijekom vladavine sadašnjeg predsjednika Jimmyja Moralesa.

Diskreditiranje izvjestitelja i istražitelja

2015. godine meksička je vlada odbacila izvještaj Juana Méndeza, tadašnjeg posebnog izvjestitelja UN-a za mučenje. On je naime tada rekao da je mučenje u Meksiku široko rasprostranjeno, pogotovo prilikom uhićenja i uoči službenog podizanja optužnice protiv okrivljenika pred sudom.

Meksička je vlada također odbila provođenje istrage od strane Interdisciplinarne skupine neovisnih stručnjaka (GIEI), koji su došli u Meksiko kako bi razjasnili slučaj 43 nestalih u Ayotzinapi – jednom od najstravičnijih zločina u toj zemlji.

Sudeći po jednom istraživanju New York Timesa, koje je objavljeno u srpnju 2017., meksičke su vlasti špijunirale skupinu stručnjaka uz pomoć sofisticiranog programa po imenu Pegasus – koji je vlada kratko prije toga kupila za oko 80 milijuna dolara. Softver koji proizvode Izraelci prodaje se u normalnim okolnostima isključivo vladama, i to pod uvjetom da će ga koristiti u borbi protiv kriminalaca i terorista. Meksičke vlasti su ga upotrijebile kako bi špijunirale akademike, odvjetnike i novinare, odnosno stručnjake GIEI-ja.

Državno odvjetništvo izmišlja kaznena djela

Ured UN-ovog visokog povjerenika za ljudska prava objavio je sredinom ožujka izvještaj o 34 slučaja mučenja u sklopu istrage „slučaja Ayotzinapa”, kada je državno odvjetništvo (PGR) pod vodstvom Jesúsa Murilla Karama preuzelo vođenje istrage između rujna 2014. i siječnja 2016. “Osim činjenice da mi stvarno ne znamo kakva je sudbina 43 nestalih, mi sad znamo da su savezne vlasti ljude poticale da izmišljaju kaznena djela”, naglašava Olga Guzmán.

“Ayotzinapa je otkrila propast naših institucija.” Nažalost po službenim podacima ne nedostaju 43, već više od 35.000 ljudi u zemlji. I mi ustvari ne znamo pravi broj, zato što mnoge žrtve nisu prijavljene, ili iz straha ili zato što se ne vjeruje institucijama. Postoji više od 10.000 otvorenih prijava i istražnih postupaka, kako kod državnog odvjetništva, tako i kod specijalnih državnih odvjetništava, koja su do sada izrekla manje od deset presuda.

Potreban međunarodni nadzor

Pokretanje međunarodnog postupka protiv nekažnjivosti u Meksiku uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka je zahtjev skupina koje zastupaju interese žrtava, naglašava Guzmán. Ona ipak upozorava da je problem tek onda riješen kad bude postojalo neovisno i autonomno državno odvjetništvo – koje bi stvarno napredovalo po pitanju istraga: „Jedna institucija koja ima definiranu politiku kaznenog progona.”

Aktivistica se sjeća cijelog niza guvernera koji su uhićeni na temelju uvjerljivih dokaza. „Ni u jednom od tih slučajeva nije bilo kaznenog progona. Zašto? Zato što se ne želi da istina izbije na svjetlo dana.”

Guzmán je ipak uvjerena da će se situacija promijeniti sa sljedećom vladom. “Ricardo Anaya (predsjednički kandidat National Action Party, PAN), i sam kaže da je spreman pokrenuti međunarodni postupak protiv korupcije u zemlji. Ta je tema na izbornoj agendi. Ali da bi se uhvatilo u koštac s nekažnjivosti, nije dovoljno samo da njemačka vlada Meksiku i državnom odvjetništvu ponudi programe obrazovanja i tehničke pomoći.”

“Kako bi se izvršio pritisak na meksičke službenike, potreban je postupak kojim bi se trajno nadziralo kazneno-pravne istražne postupke. Pogotovo kad postoje slučajevi kršenja ljudskih prava u koje su osim toga uključeni i visokorangirani zapovjednici ili čak vojni časnici. Potrebne su nam radikalne mjere.”

Preuzeto sa portala: DW