U Jasenovcu će u petak biti održana službena, državna komemoracija žrtvama ustaškoga koncentracijskog logora u spomen na 22. travnja 1945. godine i proboj 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak.
Komemoracija počinje kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja u Jasenovcu prema spomeniku „Kameni cvijet“ gdje će predstavnici preživjelih logoraša te državna, stranačka i izaslanstva udruga te predstavnici manjina položiti vijence i zapaliti svijeće.
Za razliku od ranijih godina, na komemoraciji, prema želji preživjelih logoraša, neće biti govora državnih dužnosnika već će, prema programu, nakon himne i minute šutnje biti pročitano pismo najstarije živuće bivše zatočenice Pave Molnar, kao i pisma logoraša iz knjige “Pisma iz logora“, autorice Maje Kućan. Molitve za mrtve izmolit će imam te katolički i pravoslavni svećenik.
Komemoraciju organizira Javna ustanova spomen područje Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora čije izaslanstvo predvodi predsjednik Željko Reiner, a u izaslanstvu su i saborski potpredsjednici Ante Sanader, Ivan Tepeš i Robert Podolnjak te brojni drugi zastupnici, među njima i zastupnici manjina Ermina Lekaj Prljaskaj, Mirko Rašković i Veljko Kajtazi.
Izaslanstvo Vlade predvodit će premijer Tihomir Orešković, a uz njega počast jasenovačkim žrtvama odat će i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar te ministar kulture Zlatko Hasanbegović.
Izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović bit će Branko Lustig, svjetski ugledni filmski producent koji je preživio zatočeništvo njemačkih koncentracijskih logora, a u Jasenovcu mu je ubijen djed.
Počast žrtvama odat će i izaslanstvo HAZU-a u kojem su akademici Stjepan Gamulin i Ivica Kostović te izaslanstvo Matice hrvatske na čelu s predsjednikom Stjepanom Damjanovićem.
Izaslanstvo HSS-a predvodi predsjednik stranke Krešo Beljak, a u njemu će biti i praunuka i praunuk Mihovila Pavleka Miškine, HSS-ovca kojega su ustaše odvele u Jasenovac, a tamo je najvjerojatnije i ubijen 1942. godine (ili u Staroj Gradišci).
Komemoraciji će nazočiti i predstavnici Grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor te predstavnici vijeća romske i bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Prošli petak održana je komemoracija jasenovačkim žrtvama u organizaciji Koordinacije židovskih općina, a u nedjelju će biti komemoracija u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH). (Izvor i foto HINA)
