Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi poručio je u petak na središnjem obilježavanju Svjetskog dana Roma da se ne čini dovoljno da se stvore bolji životni uvjeti za Rome i provedu strateški i operativni programi Vlade.

“Ne činimo dovoljno da stvorimo životne uvjete za Rome i da provedemo strateške i operativne programe Vlade. Uvjeren sam da možemo više i to se dosad pokazalo u određenim područjima. Pokazali smo da se može kad se hoće i to nam je dodatni motiv”, kazao je Kajtazi na obilježavanju u Hrvatskom državnom arhivu koje su organizirali Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” u suradnji s predsjednicima i predstavnicima Vijeća romske nacionalne manjine županija, općina, gradova i romskih udruga.

Istaknuo je da su strateški dokumenti odlično napisani te su detektirani svi ključni problemi romske zajednice, ali je izrazio nezadovoljstvo njihovom provedbom. Kao poseban nedostatak izdvojio je neodgovornost u njihovoj primjeni i nespremne nositelje određenih aktivnosti da dovoljno proaktivno pristupe rješavanju pitanja iz svoje domene te nedostatak financijskih sredstava i pravnog okvira.

“Usljed neefikasnosti sustava stvara se začarani krug koji dovodi do teških životnih uvjeta za Rome”, kazao je. Istaknuo je da je ono, s čime se druge manjine ne susreću u tolikoj mjeri kao Romi, posebno loš položaj u već svim poznatim područjima – socijalna isključenost, visoka razina nezaposlenosti, niska razina pristupa obrazovanju, loši stambeni uvjeti te posljedično loše zdravlje romske populacije.

Jedan od najvećih problema je visoki stupanj isključenosti iz društva

Kajtazi je naglasio da je jedan od najvećih problema romske manjine visok stupanj isključenosti iz društva, koji se najbolje manifestira fizičkom odvojenošću od većinskog stanovništva.

“Getoiziranost, koju mnogi neće prepoznati i priznati, je gorući problem koji je stvorio paralelne svjetove u kojima Romi stanuju i u kojima su njihovi problemi daleko od očiju središnje vlasti, ali i lokalnih samouprava. Na tom tragu je jako puno učinjeno, investirano i kroz dijalog provedeno u djelo, međutim sve ide presporo”, poručio je.

Izaslanica predsjednika Vlade Marija Pletikosa navela je da prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj 2011. popisano 16.975 pripadnika romske nacionalne manjine, a procjenjuje se da se stvarni broj kreće između 30.000 i 40.000.

Naglasila je da su unatoč institucionalizaciji i uređenosti njihovog pravnog položaja, pripadnici romske nacionalne manjine još uvijek izloženi degradaciji i ugnjetavanju u svakodnevnom životu te da je potrebno činiti više “kako bismo pružili veću zaštitu ovoj skupini građana”.

Pletikosa je istaknula da su siromaštvo i socijalna isključenost socijalni problemi koji su u velikoj mjeri prisutni u romskoj zajednici, navevši podatke Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb prema kojima je udio broja korisnika zajamčene minimalne naknade osnovne socijalne pomoći romske nacionalne manjine u ukupnom broju korisnika relativno visok i iznosi oko 12 posto.

“Smanjena dostupnost zdravstvene zaštite, niska razina obrazovanja, stanovanje u lošim uvjetima te niska stopa zaposlenosti samo su neki čimbenici koji u međusobnoj uzročno-posljedičnoj vezi doprinose stalno prisutnoj marginalizaciji te njihovoj ovisnosti o socijalnoj, odnosno društvenoj skrbi”, upozorila je.

Savez Roma Kali Sara dodijelio je godišnju nagradu za dugogodišnji rad i doprinos razvoju romske zajednice za 2018. predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine Aleksandru Tolnaueru. (Hina)