Haški tribunal i domaći sudovi do sada su osudili ukupno 45 osoba – na 699 godine i tri doživotne kazne zatvora – za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u srpnju 1995. godine, prenosi Fond za humanitarno pravo.

U proteklih 12 mjeseci izrečena je još jedna značajna presuda kojom je osuđena visoka ličnost za sudjelovanje u najgorem zločinu u Europi nakon Drugog svetskog rata – presuda kojom je u studenom nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Proglašavajući Mladića krivim za genocid u Srebrenici, Tribunal je prvostupanjskom presudom utvrdio da je on imao “genocidnu namjeru da uništi Bošnjake u Srebrenici”.

Dokaz za Mladićevu namjeru, prema presudi, bila je poruka Srebreničanima da “mogu opstati ili nestati”.

Mladić je, kao i Radovan Karađić koji je godinu prije toga prvostupanjskom presudom osuđen za genocid, najavio žalbu.

Podaci, uoči obilježavanja ovogodišnje komemoracije u Srebrenici, govore da su sudovi u Hagu, Sarajevu, Beogradu i Zagrebu, do sada izrekli kazne zatvora od ukupno 699 godine zatvora – plus tri kazne doživotnog zatvora – za zločine počinjene nakon pada Srebrenice u ruke vojske i policije bosanskih Srba, koje su ubili više od 7.000 muškaraca i dečaka i deportirale preko 40.000 žena, dece i starije osobe.

Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH osudivši ukupno 24 osobe, u Hagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je pravosuđe u Srbiji osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici.

U Hrvatskoj su osuđena dvojica bivših pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni”.

Prva presuda kojom je utvrđen genocid u Srebrenici bila je ona izrečena bivšem zameniku komandanta Drinskog korpusa VRS-a Radislavu Krstiću, koji je dobio 35 godina zatvora, za pomaganje i podržavanje genocida.

Tribunal je zaključio da je zločin planiran sa vrha, a najodgovorniji su članovi Glavnog štaba VRS-a.

“Vijeće naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom – genocid. Oni koji su za njega odgovorni, nosiće žig i on će služiti kao upozorenje drugima koji pomisle da počine jedan tako jeziv čin”, kazao je Teodor Meron na izricanju presude Krstiću.

Neki su priznali krivicu

Doživotne kazne zatvora za genocid su u Haškom tribunalu izrečene načelniku uprave za sigurnost Glavnog štaba VRS-a Ljubiši Beari, načelniku Sektora za obaveštajno-sigurnosne poslove Zdravku Tolimiru i Vujadinu Popoviću, načelniku sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Beara je prošle godine preminuo tijekom izdržavanja kazne u zatvoru u Njemačkoj, a Tolimir godinu prije njega, u trenutku kada je čekao upućivanje na izdržavanje.

Bivši pripadnik VRS-a Dražen Erdemović je bio prvi koji je u Haškom tribunalu priznao krivicu za sudioništvo u streljanju više od 1.000 Bošnjaka iz Srebrenice u Branjevu u srpnju 1995. godine. Nakon izdržavanje kazne od pet godina zatvora, oslobođen je, a u cilju njegove zaštite, identitet mu je promijenjen.

Marko Boškić, bivši pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS-a, takođe je pred Sudom BiH priznao krivicu za sudjelovanje u strijeljanju u Branjevu, nakon sklopljenog sporazuma o priznanju krivice, osuđen je na deset godina zatvora.

Boškić je pružio, kako su naveli tužioci, “značajne informacije” o pogubljenjima u Branjevu i o drugim počiniocima, čime je pridonio njihovoj identifikaciji i gonjenju.

Zamjenik komandanta Zvorničke brigade VRS-a Dragan Obrenović, takođe je priznao da je kriv. Haški tribunal ga je osudio na 17 godina zatvora. Sudije su utvrdile da je Obrenović znao da pripadnici brigade sudjelovanju u organizovanim masakrima i u sahranjivanju tijela žrtava.

“Kriv sam i za ono što nisam učinio, što nisam pokušao zaštititi te zarobljenike, bez obzira na privremenost moje tadašnje funkcije. Iznova sebi ponovo postavljam pitanje šta sam mogao da učinim a šta nisam učinio”, rekao je Obrenović sudu.

“Tisuće nevinih žrtava je stradalo. Ostali su grobovi, izbjeglice, sve razoreno i nesreća općta. Dio odgovornosti za to snosim i ja”, kazao je on.

Zatvor za “Škorpione” u Beogradu i Zagrebu

Srbija je donijela dvije presude za zločine u Srebrenici, a nijednu za genocid. Beograd ne prihvaća da masovna ubojstva predstavljaju genocid i pored presuda međunarodnih sudova.

Jedna je donesena nakon što je s bivšim pripadnikom 10. diverzantskog odreda Brankom Gojkovićem zaključen sporazum o priznavanju krivice kojom je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju deset godina.

Drugom presudom su četvorica nekadašnjih pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni”– Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić – osuđeni na ukupno 53 godine zatvora za ubojstva Srebreničana počinjena oko Trnova.

Optuženi su na osnovu video snimka ubojstava koji je snimio jedan od pripadnika “Škorpiona”. Snimak je inicijalno prikazan na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu.

U Hrvatskoj su takođe bivši pripadnici “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović osuđeni na 15 i 14 godina zatvora, za ubojstvo 6 zatvorenika iz Srebrenice u Trnovu 1995.

Glavni dokaz u njihovom slučaju bio je isti video snimak pripadnika “Škorpiona” prikazan sudu, na koji se vidi kako Davidović daje naređenje i puca u zatvorenike.

Zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici pred Sudom BiH su u tijeku postupci u pet predmeta.

Sudi se 11 osoba, među kojima su bivši komandanti Drugog i Šestog bataljona Zvorničke brigade VRS-a Srećko Aćimović i Ostoja Stanišić.

U Beogradu se sudi osmorici bivših pripadnika specijalne policije Republike Srpske, za ubojstva bošnjačkih civila iz Srebrenice u skladištu poljoprivredne zadruge u Kravici u srpnju 1995. godine.

Međutim, postupak u Srpskom sudu traje dugo zbog odgađanja, a jedan zaštićeni svjedok izjavio kako je primio pretnje.

A u Hagu se ove godine pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) očekuje žalba Radovana Karadžića na osuđujuću presudu za genocid u Srebrenici i druge zločine, a 2019. slijedi i žalba Ratka Mladića.