– Istaknuti alžirski književnici Samira Negrouche i Bachir Mefti otvorili su u ponedjeljak u zagrebačkom Kinu Europi 14. reviju malih književnosti, koja se ove godine do 7. prosinca održava u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku s fokusom na suemenu književnost Magreba, čiju će raznolikost, tematske preokupacije i spisateljske senzibilitete predstaviti šestero pisaca iz Alžira, Maroka, Tunisa i Libije.

Reviju organizira Udruga Kulturtreger zagrebačkog književnog kluba Bookse u suradnji s Human Rights Film Festivalom (HRFF). Njihov zajednički program “Pobunjena želja” predstavlja umjetničke glasove koji se, kako navode, odbijaju podvrgnuti naletu novog konzervativnog pogleda koji pripovijeda odricanje kao ideal te se odlučuju za “nužnu pobunu želje” – oslobađanje mašte, “ishodišta i provokatora svih ljudskih postignuća” iz okova tabua i cenzure, paralizirajućih formalizama i umrtvljujućih kanona, pokazujući da je moguć i drugačiji svijet od onog demagoški moralističkog.

Prvi festivalski književni program ugostio je u dvorani Mueller Kina Europe pjesnikinju Samiru Negrouche, smatranu jednim od najvažnijih pjesničkih glasova u Alžiru, te književnika i novinara Bachira Meftija, uvrštenog u uži izbor za najprestižniju književnu nagradu arapskog svijeta Arab Booker 2012.

Goste je uvodno pozdravila koordinatorica festivala Miljenka Buljević, koja je istaknula kako se Booksina “Revija”, nakon 13 godina i 16 europskih zemalja, od prošle godine posvetila suvremenoj književnosti arapskog Mediterana.

“Ove godine od 3. do 7. prosinca, ponovo u suradnji s Human Rights Film Festivalom, nakon što smo prošle godine kroz festivalski program i antologiju predstavili autore Levanta, okrećemo se suvremenoj književnosti Magreba i predstavljamo književnike iz Maroka, Alžira, Tunisa i Libije”, rekla je Buljević.

Provodna niz između Revije i HRFF-a je “pobunjena želja”, napomenula je, “kao naslov programa koji propituje granice želje, granice tijela i sve unutar toga”.

U sklopu Revije Booksa je objavila antologiju suvremene književnosti Magreba naslova “Ovo tijelo nije kuća”, a u tekstovima zastupljenih autora primjetan je “moment bavljenja tijelom unutar nekog društva koje je u sukobu između tradicije i modernosti, sekularizma i religije”, dodala je Buljević.

U tekstovima odabranih književnika i književnica rezonira političko; među njima ima frankofonih glasova i onih anglofonih, generacijski su raznoliki i raznih pristupa žanrovima i formama. Njihovi su radovi odavno prešli granice vlastitih zemalja i artikuliraju različite suvremene senzibilitete.

“Ono što je zanimljivo za ovu regiju je to da je dvojezična, da autori pišu na arapskom i francuskom, pa je pitanje jezika također za njih pitanje nekakvog političkog stava i identiteta ali i odnosa naspram prošlosti”, rekla je Buljević.

Neki od njih žive u svojim zemljama, dok su neki izmješteni, što je još jedna tema Revije – tema egzila i kulturnoga nasljeđa, a najvažnije je to “da je riječ o vrlo suvremenim autorima i autoricama, važnim književnim glasovima kako u svojim zemljama tako i u regiji arapskog govornog područja”.

Vjerski ekstremizam nema veze s vjerom

Susret s autorima počeo je čitanjem njihovih djela. Bashir Mefti (1969.) čitao je isječak iz svojeg najpoznatijeg romana “Igračka vatre”, koji je bio u užem izboru za nagradu Arab Booker 2012.

Pisac je istaknuo kako je nadahnuće za taj roman dobio 1990-ih godina, kada je Alžir doživio strašan građanski rat, između islamističkih fanatika s jedne strane i autoritarne vojne vlasti s druge. “To je bilo stvarno crno doba, crne godine s oko 250 tisuća ubijenih i nastradalih. Do sada još nisam izašao iz tog doba. Napisao sam mnogo romana ali uvijek nastojim govoriti o Alžircima koji su nastradali, poginuli, nastojim objasniti čemu takvo nasilje”, rekao je.

“Smatram da odgovor uvijek počiva na dva čimbenika: autoritarnoj vlasti i religiji. Alžirsko društvo, koje je zapravo mirno, izašlo je iz kolonijalnog doba koje je predugo trajalo i 1962. steklo neovisnost, da bi nakon 30 godina upalo u građanski rat. Dakle, dva su elementa – vjerski fanatizam, koji je nagazio naše društvo, nasuprot čega se nalazila patrijarhalna autoritarna vlast koja nije željela pristati na diobu vlasti, dok su Alžirci zapravo trebali dobiti demokraciju. Sve to dovelo je do rata”, pojasnio je Mefti.

Objavio je još tri romana, a tekstovi su mu objavljeni u raznim zbornicima. Piše na arapskom i radi kao novinar i producent kulturnog programa na alžirskoj nacionalnoj televiziji.

“U svakome od svojih romana nastojim shvatiti zašto smo stigli tamo gdje smo stigli. U mojim romanima nalazi se i jedna filozofska nit da je rat zlo. Pitam se: Zašto je čovječanstvo sposobno za takvo zlo? Zašto dobro ne može pobijediti, nego uvijek zlo pobjeđuje? Nasilje me također navodi na filozofsko razmišljanje o ljubavi i životu jer ljubav u doba rata nije ista kao ljubav u doba mira – ljubavne priče u mojim romanima zapravo su nemoguće ljubavi”, dodao je autor.

Negrouche je istaknula kako se, budući da je nešto mlađa, uopće ne sjeća Alžira izvan vremena nemira. “Imam neko sretno sjećanje iz djetinjstva, ali posve nejasno, i to su bili posljednji sretni trenuci, kad sam imala nekih pet godina”, rekla je autorica.

Rasla je u okruženju vjerskog ekstremizma, rekla je, a on nema nikakve veze sa samom vjerom jer “vjernik može biti konzervativan, ali to ne mora značiti da je opasan; opasan je onaj koji nosi političku ideologiju i koji želi drugima nametnuti neki oblik života”, kazala je Negrouche. S druge strane, u njezinoj se obitelji neprekidno postavljalo pitanje “zašto?”.

Iako je završila medicinu, Negrouche (1980.) se odlučila za književnost i postala jedan od najvažnijih pjesničkih glasova u Alžiru. Piše na francuskom, a njezina je poezija prevedena na preko 20 jezika svijeta. Objavila je šest zbirki poezije. Često surađuje s vizualnim umjetnicima i glazbenicima. Negrouche je i književna prevoditeljica.

Program 14. revije malih književnosti paralelno se odvija i u Rijeci te u Dubrovniku. Zagrebački se program do srijede 5. rujna odvija u Kinu Europi, nakon čega seli u Medijateku Francuskog instituta i Klub Booksu, a Buljević je posebno izdvojila program u četvrtak 6. prosinca, na Dan Svetog Nikole, kada će autori Revije održati radionicu pričanja priča s azilantima i izbjeglicama u Centru za integraciju izbjeglica Dubrava u Zagrebu.

Reviju su financijski podržali EU program Kreativna Europa, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Grad Dubrovnik i Ured za udruge Vlade RH.