Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust poziva na nastavak ciklusa tematskih javnih i dijaloških tribina pod nazivom: Zašto se mrzimo? Destruktivna mržnja u uništavanju spomenika kulture, spomeničke baštine, sakralne baštine i cijelih gradova, koja će se održati 6. svibnja 2019. u 19 sati, Oris Kuća arhitekture, Kralja Držislava 3, Zagreb.

Rušenje i uništavanje kulturne i spomeničke baštine iz mržnje čin je nasilnog brisanja kulturnog i nacionalnog identiteta, iako je poznato da gotovo nigdje nema “čiste” nacionalne kulturne baštine. Na ovim prostorima destruktivna mržnja u uništavanju spomenika, posebno sakralne baštine, traje već tisućljećima, i sastavnim je dijelom kulture zla i mržnje. Na poseban način ta se mržnja iskazala u 20. i 21. stoljeću.

Koji su uzroci, dosezi i posljedice sustavnog uništavanja spomenika kulture, posebno sakralne baštine, katoličkih i pravoslavnih crkava, samostana i manastira, ratnih 90-tih, na području cijele Hrvatske, posebno u zaleđu Zadra i u Slavoniji? Koji su rezultati njihove obnove? Što se ne smije zaboraviti u suočavanju sa sudbinom sinagoga u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, Koprivnici, Bjelovaru, tokom Drugog svjetskog rata i kasnije? Što se događalo s vrijednim spomenicima židovske arhitekture, kulturne baštine i tradicije? Što je srušeno, što je sačuvano, a što obnovljeno od islamske arhitekture i umjetnosti u Hrvatskoj, posebno od povijesnih spomenika otomanskog doba u Slavoniji i Dalmaciji? Kako se destruktivna mržnja iskazivala u uništavanju spomenika nastalih u vrijeme socijalizma, posebno onih u spomen narodnooslobodilačke borbe? Što je preostalo nakon uništavanja brojnih spomenika i spomen obilježja antifašističke borbe? Što su donijele obnove nakon ratnih uništavanja cijelih gradova, Vukovara, Dubrovnika, Zadra, Sarajeva?

Što se događa danas i doprinosi li proizvodnja spomenika nastanku, oblikovanju i širenju novog vala mržnje, govore istaknuti stručnjaci:

Miljenko Domijan, povjesničar umjetnosti i konzervator, dugogodišnji glavni državni konzervator i ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru

dr. sc. Zlatko Karač, mag. ing. arh., profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Sanja Horvatinčić, povjesničarka umjetnosti, poslijedoktorandica u Institutu za povijest umjetnosti.

Moderator tribine je Antonio Grgić, arhitekt i slobodni umjetnik iz Koprivnice koji u svojem djelovanju koristi urbani prostor kao umjetnički medij.