Izložba “Hvala im” francuske umjetnice Sophie Degano, s 24 portreta snažnih i angažiranih žena koje su “upravljale svojim životom i promijenile naš”, otvorena je u utorak u Francuskom institutu u Zagrebu.
Koristeći različite tehnike (ulje, akril, grafiku, staklene skulpture, crtež, šivanje, kolaž) umjetnica u svom radu stvara angažirana likovna djela, a zagrebačkom izložbom željela je izdvojiti žene koje su svojim djelovanjem promijenile povijest, ostavile trag i napravile korak naprijed u uvažavanju žena i ženskih prava.
Izložena djela predstavljaju žene iz svih društvenih slojeva koje su živjele od 12. do 20. stoljeća i djelovale u različitim područjima, umjetnost, sport, znanost, književnost, filozofija, moda, pravo.
Neke od njih bile su pripadnice pokreta otpora, pustolovke, većina ih je samouka, udate, neudate, majke ili po svom izboru nisu htjele imati djecu, slobodne, bez obzira žive li u paru, ili su biseksualne, otvoreno homoseksualne.
“Ove su žene nadvladale svoj strah od nepoznatog, donijele raznolike izbore, suprostavljale se javnom mišljenju. Borile su se protiv svih oblika diskriminacije, pobunile se protiv nepravde i posvetile se svojim idejama”, ističe se u opisu izložbe.
Među portretima su i oni Christine de Pizan (1364.-1430.), prve francuske književnice koja je živjela od svog rada, Louise Bourgeois zvana La Boursier (1563.-1636.), prva babica autorica opstetričkih radova, Nicole-Reine Lepaute (1723.-1788.), matematičarka i astronomka, Jeanne Barret (1740.-1807.), naturalistica i prva žena koja je proputovala svijet, Olympe de Gouges (1748.-1793.), književnica i političarka, Théroigne de Méricourt (1762.-1817.), političarka i revolucionarka, Henriette d’Angeville (1794.-1871.), alpinistica, Jeanne Villepreux (1794.-1871.), prva žena koja se bavila postajama morske biologije i akvariologije.
Tu su i proslavljena književnica George Sand (1804.-1876.), Marie Curie (1867.-1934.), fizičarka, kemičarka, dobitnica dviju Nobelovih nagrada i medalje Davy, Nelly Roussel (1878.-1922.), novinarka, govornica, borac za «slobodno majčinstvo», Coco Chanel (1883. – 1971.), modna kreatorica, Sonia Delaunay (1885.-1979.), umjetnica, pionirka apstrakcije.
Umjetnica nije zaboravila ni Louise Weiss (1893.-1983.), feminističku, europsku i mirovnu militanticu, Claude Cahun (1894. – 1954.), književnicu, kazališnu umjetnicu, likovnu umjetnicu, fotografkinju, Anitu Conti (1899.-1997.), prvu francusku ženu oceanografkinju, Marguerite Yourcenar (1903.- 1987.), književnicu i prvu ženu članicu Francuske akademije.
Nezaobilazne kada se biraju predstavnice angažiranih žena su i Joséphine Baker (1906.- 1975.), pjevačica, plesačica, članica pokreta otpora, angažirana u borbi protiv rasizma, Simone de Beauvoir (1908.- 1986.), književnica, filozofkinja, feministkinja, Danielle Casanova (1909.-1943.), militantica, članica pokreta otpora, Louise Bourgeois (1911.- 2010.), kiparica i likovna umjetnica, Lucie Aubrac (1912.- 2007.), članica pokreta otpora koja se neumorno borila za mir, Janine Nièpce (1921.- 2007.), francuska fotografkinja i Niki de Saint Phalle (1930.- 2002.), likovna umjetnica, slikarica, kiparica, redateljica.
Izložba se u Francuskom institutu, kao i u njegovom izlogu, na uglu Preradovićeve i Tesline ulice može razgledati do 12. srpnja. (Hina)