U zagrebačkom Muzeju prekinutih veza u srijedu, 3. srpnja, predstavljen je film redateljice Dane Budisavljević ‘Dnevnik Diane Budisavljević’ koji donosi istinitu priču o hrabrom pothvatu Austrijanke Diane Budisavljević koja je svojom Akcijom tijekom Drugog svjetskog rata od sigurne smrti spasila više od deset tisuća djece.

Film će imati premijeru na Pulskom filmskom festivalu 18. srpnja u Areni, a potom će biti prikazan na Motovun Film Festivalu i u sklopu Splitskog ljeta.

O filmu su govorile redateljica Dana Budisavljević, glumica Alma Prica te Olinka Vištica iz produkcijske kuće Hulahop.

‘Diana Budisavljević bila je drugačija heroina. Nije bacala bombe, nosila pištolj, niti bila ilegalka, već gospođa iz visoke klase koja je sasvim drugim sredstvima krenula u riskantnu akciju. Upornošću, nepristajanjem na ‘ne’ zapravo je bila rodonačelnica onoga što danas zovemo građanski aktivizam’, izjavila je redateljica Dana Budisavljević istaknuvši da je za priču o Dianinoj velikoj akciji doznala iz njenog Dnevnika koji joj je prije desetak godina dala tadašnja ravnateljica Spomen područja Jasenovac Nataša Jovičić.

‘Ovo je bio najzahtjevniji autorski proces u kojem sam sudjelovala. Morala sam savladati nova znanja i vještine kako bih se mogla nositi s tako velikim projektom. Zato je sve trajalo skoro deset godina, ali rezultat je konačno tu. Kada ulazite u toliko kontroverznu i osjetljivu temu, morate se uvjeriti da se sve tako dogodilo i morate pronaći filmski jezik koji može prenijeti tako veliku priču’, rekla je Dana Budisavljević kojoj je ovo prvi cjelovečernji film, a ranije je snimila dokumentarne filmove Nije ti život pjesma Havaja te Sve pet.

‘Diani su 1945. oduzeli kartoteku koju je brižljivo gradila kako bi djeca nakon rata mogla pronaći roditelje i zabranili su joj daljnji rad pa odlazi u potpunu anonimnost. Nakon svog tog napora, rizika i žrtve to što su joj sve oduzeli toliko ju je to boljelo da više nikada nije govorila o onome što se događalo, a dnevnik je pronašla njena unuka Silvija Szabo tek nakon Dianine smrti 1978. godine’, napomenula je redateljica.

Producentica Olinka Vištica istakla je da su godine rada na filmu prije svega bile ambiciozan povijesno-istraživački projekt u službi filma.

‘Kako drugačije nazvati višegodišnji rad povjesničara koje je predvodio Silvestar Mileta, u kojem su pregledane tisuće stranica arhiva, zabilježene stotine sati intervjua i sakupljeni vrijedni materijali koji su Dani omogućili da na vjerodostojan način istrgne priču o Diani iz zaborava, ispuni je kockicama sjećanja, sagradi mozaik Zagreba tog doba, ljudi koji su u njemu živjeli’, rekla je Vištica dodavši da je s druge strane kamere, uz redateljicu debitanticu, radio vrsni snimatelj Jasenko Rasol i montažer Marko Ferković. ‘Ovo je ujedno i prvi cjelovečernji film za Hulahop kojim se naša producentica Miljenka Čogelja hrabro uhvatila u koštac. Mislim da ćete se nakon premijere na Pulskom filmskom festivalu uvjeriti da su na filmu i u filmskom vremenu, s ogromnim emotivnim nabojem i vizualnom snagom uspjeli napraviti ono što je u realnom vremenu nemoguće: spojiti nespojivo, združiti ono što je povijest nepravedno i nepovratno razdružila: Dianu i djecu koja povratkom na mjesta patnje i tragedije saznaju da duguju svoj život hrabrosti i nesebičnosti jedne žene’, zaključila je Olinka Vištica.

Glumica Alma Prica film je pogledala noć prije zagrebačkog predstavljanja i nije krila uzbuđenje. ‘Diana je bila dokaz obrane ljudskosti, netko tko je u takvim okolnostima pokrenuo akciju, išao protiv svega što je vanjsko i ometajuće, što onemogućava i samo je imala pred očima sudbinu te djece i ljudi. Film sam pogledala sinoć i jako me dirnuo, osobito prisutnost te djece, danas ljudi treće dobi, koji bez velike dramatike pričaju o svojim sjećanjima. Vidjela sam koliko je to jedna strašna trauma koje se ne sjećaju ali je upisana u njihova tijela’, rekla je Prica kojoj je povjerena naslovna uloga Diane Budisavljević. ‘Možemo biti ponosni i sretni da je takva žena postojala u našem gradu’, zaključila je Alma Prica.