U ratovima na teritoriji nekadašnje SFRJ život je izgubilo najmanje 130.000 ljudi. Sudbina najmanje 13.000 ljudi još uvijek nije razjašnjena.

Najveći broj nestalih je u Bosni i Hercegovini – oko 10.000 ljudi. Republika Hrvatska traga za posmrtnim ostacima 930 Hrvata, svojih državljana, za čiji nestanak i skrivanje posmrtnih ostataka, okrivljuje državne institucije Srbije i vrh bivše JNA.

Budući da obitelji ubijenih i nestalih Srba u ratu u Hrvatskoj u značajnom broju žive u Srbiji, i stekle su državljanstvo Srbije, to Republika Srbija u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom, i na međunarodnoj razini, zastupa interes obitelji za rasvjetljavanjem sudbine nestalih 680 Srba, bržom ekshumacijom markiranih masovnih grobnica i identifikacijom ekshumiranih posmrtnih ostataka.
Republika Srbija traga za posmrtnim ostacima svojih državljana koji su nestali u vezi sa ratom na Kosovu, i to, 417 Srba, 83 Roma, Aškalija i Egipćana, 23 Bošnjaka, 13 drugih nacionalnosti i za posmrtnim ostacima 31 Crnogorca, za kojima traga i Republika Crna Gora.
Osim toga, Srbija i Crna Gora zajedno tragaju za posmrtnim ostacima 142 državljana bivše SRJ koji su nestali u periodu 1991 – 95. u ratu na području Hrvatske ili BiH.
Podaci o nestalim državljanima Srbije i Crne Gore pokazuju da sudbina još 142 osobe nije rasvijetljena, i to 39 pripadnika JNA/VJ, 30 civila, 11 pripadnika ondašnje Vojske Republike Srpske Krajine, 4 pripadnika Vojske Republike Srpske, 1 pripadnika Hrvatske vojske, s tim da za 57 nestalih još uvek nije utvrđeno da li su državljani Srbije ili Crne Gore. Na području Hrvatske nestala je i 51 osoba čija sudbina još uvek nije rasvijetljena, 79 osoba na području BiH, dok je na području Srbije i Crne Gore, u vezi sa ratom, nestalo i 12 osoba o čijoj sudbini se još uvek ništa ne zna. Promatrano prema godinama, 1991 je nestalo i 39 osoba o kojima se još ništa ne zna, 1992 – 61, 1995 – 28, dok je 1993 i 1994. godine nestalo i 14 osoba čiji posmrtni ostaci još uvek nisu nađeni.

Promatrano prema starosti, najviše je nestalih u godinama od 19 do 50 godina, a svega je troje starije od 60 godina. Među nestalima, 12 je nestalo u Sarajevu 1992. godine, 4 u Mostaru iste godine, 9 u Srebrenici 1995. godine, 10 u Vukovaru 1991. godine, 6 u Osijeku, iste, 1991. godine. i dr.

Prema podacima FHP i FHP Kosovo [Baza podataka Kosovske knjige pamćenja – BP KKP], sudbina još 1.697 osoba (1.130 Albanaca, 417 Srba, 31 Crnogorac, 23 Bošnjaka, 83 Roma, Aškalija i Egipćana, i 13 drugih nacionalnosti) nije razjašnjena, što je veći broj nego broj nestalih na listi MKCK, sačinjenoj na osnovu prijave obitelji. FHP i FHPK su 16.05.1999. godine predali uredu MKCK podatke o 12 nestalih kojih nema na listi MKCK, kako bi služba traženja kontaktirala porodice i uključila ih u proces traženja nestalih članova porodice.
Podaci BP KKP pokazuju da je među nestalim, 538 osoba u dobi između 31 i 50 godina, i to, 350 Albanaca, 137 Srba, 32 Roma, Aškalija i Egipćana, 8 Crnogoraca, 7 Bošnjaka, i 4 ostalih nacionalnosti. Uznemirava podatak da je 39 nestalih mlađe od 15 godina, među kojima je 33 Albanca, 4 Srbina i 2 Roma. Veliki broj je i nestalih osoba koje su mlađe od 18, a starije od 15 godina. Posebno zabrinjava podatak je da je među nestalim 466 u dobi između 50 i 60 godine, dok je 251 nestala osoba starija od 60 godina.
Promatrano prema općinama na Kosovu, najviše je nestalih u općini Đakovica – 143 Albanaca, 42 Srbina, 13 Roma i 8 drugih, ali i druge općine imaju veliki broj nestalih, čije obitelji i dalje tragaju za njihovim posmrtnim ostacima: Peć – 100 Albanaca, 37 Srba i 26 drugih; Glogovac – 32 Albanaca i 11 Srba; Suva Reka – 138; Orahovac – 137; Srbica – 100; Dečani – 97; Priština – 96; Gnjilane – 29, i dr.
Promatrano prema godini nestanka, šest puta je više nestalo 1999. godine nego 1998. i 2000 – 1998. (235), 1999. (1.441) i 2000. (21). Među ukupno nestalim žena je 264, a muškaraca 1.433.
Među nestalim je svega 133 pripadnika oružanih formacija: 16 pripadnika MUP Srbije, 26 pripadnika VJ i 91 pripadnik OVK.

Koalicija za REKOM, FHP, FHP Kosovo i sve druge članice/članovi Koalicije pozivaju vlade post-jugoslavenskih zemalja da prekinu šutnju o sudbinama nestalih i tajnim grobnicama, i objelodane podatke o njihovim lokacijama. Obiteljima nestalih i društvu je potrebno da sjećanje na nestale postane deo društvenog sjećanja o prošlosti. Nepostojanje tijela uskraćuje obiteljima i društvu fizički simbol sjećanja na žrtve. Obiteljima nestalih moraju dobiti pravo da svoje najmilije dostojanstveno pokopaju, obilježe grob i polože cvijeće.

 
Preuzeto sa portala: Recom