Izložbeni projekt “Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)”, posvećen hrvatskom umjetniku Mladenu Stilinoviću, završava se posljednjom, šestom epizodom u okviru koje će se otvoriti tri skupne izložbe u Zagrebu – u Domu hrvatskih likovnih umjetnika te u stanu Softić i Galeriji Nova.
Finale projekta sažima prethodna istraživanja, a zamišljen je kao poziv na istovremeni pogled u prošlost i u budućnost. U utorak, 11. travnja otvaraju se izložbe Tine Gverović i Siniše Ilića “Kolaž s autoputa” u stanu Softić te izložbe Borisa Cvjetanovića, Milice Tomić i Želimira Žilnika u Galeriji Nova, a dan kasnije i velika izložba u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).

“Nakon niza prezentacija raštrkanih diljem grada, izbor HDLU za glavni prostor posljednje epizode je strateški, njegova veličina omogućava uspostavljanje izravnog dijaloga između velikog broja radova iz kolekcije Kontakt, već i kratak pogled na njegovu povijest baca značajno svjetlo na međupovezanost umjetničkih institucija i društvenih okolnosti, a to je i jedna od zgrada s najbogatijom poviješću u Zagrebu”, ističu u najavi izložbe kustosi projekta Što, kako i za koga/WHW, koji su ga osmislili u suradnji s Kathrin Rhomberg.

Napominju kako posljednja etapa projekta ne pokušava razriješiti ili dati odgovore na pitanja postavljena u prethodnim epizodama, pa će posjetitelje na pročelju HDLU-a dočekati rad “Upitnik kulturna situacija (U.F.O.)” austrijskog umjetnika Juliusa Kollera, dok će ih Stilinovićevi “Kolači” pozivati na posjet galerijama na katu.
Izložba nastavlja praksu neočekivanih suprotstavljanja iz prethodnih epizoda, a među radovima šezdesetak umjetnika i umjetničkih kolektiva bit će i mnogi već izlagani – skulpture češke umjetnice Marije Bartuszove i plava linija ukrajinskog umjetnika Edwarda Krasinskog, ali ovaj put u u drugačijim konstelacijama.

“Prenamjena i dehijerarhizacija sadržaja i umjetničkog predmeta metoda je koju su koristili mnogi umjetnici na izložbi, a uzeta je kao jedan od principa čitavog postava. Tako je jedna od projekcijskih kutija Josefa Daberniga iz četvrte epizode prenesena iz Galerije Nova u HDLU te prenamijenjena za prikazivanje radova drugih umjetnika.

Na dan otvorenja, u različitim prostorima HDLU-a održat će se performansi Tima Etchellsa, Sanje Iveković, Borisa Ondreička, Jana Zavarskog, Vita Havraneka i Slavena Tolja.
Izložbu je osmislio je umjetnik David Maljković, u suradnji s arhitekticom Anom Bakić, na način da “ublaži tenzije koje često nastaju između suvremenih umjetničkih djela i okruglog prostora Meštrovićevog paviljona”.
Izložbe u stanu Softić i u Galeriji Nova o pitanju pripadanja i boljoj budućnosti koja je završila ratom

U stanu Softić, ovogodišnja predstavnica Hrvatske na venecijanskom Bijenalu Tina Gverović i beogradski umjetnik Siniša Ilić predstavljaju site-specific rad “Kolaž s autoceste” kojim preobličuju prostorne odnose stana te stvaraju okolinu koja osporava ideju pripadanja ili nepripadanja određenom mjestu, kulturi, narodu.

Kroz radove beogradske umjetnice Milice Tomić, zagrebačkog fotografa Borisa Cvjetanovića i novosadskog redatelja Želimira Žilnika u Galeriji Nova predstavit će se “prošlost koja se nominalno projicirala u bolju budućnost, a koja je završila ratom”.
“Izložba bilježi način na koji su se potisnuti ekonomski sukobi, pogoršani globalnom krizom i industrijskim trendovima sedamdesetih i osamdesetih pretočili u nasilnu identitetsku politiku i oružani sukob u Jugoslaviji tijekom devedesetih”, ističe se.
Šesta epizoda te višemjesečne serije izložbi bit će otvorena do 6. svibnja, dok će se posljednja etapa projekta, kao svojevrsni poetični epilog, održati u Showroomu u Londonu u jesen ove godine.
Izlažući fotokopije i faksimile, bavit će se mogućnošću korištenja eksperimentalnih i otvorenih izložbenih struktura u oživljavanju protusistemskih i protukomercijalnih strategija umjetničkog stvaralaštva iz vremena kad su mnoga ključna djela iz kolekcije Kontakt stvorena.

“To će biti prikladan kraj projekta nazvanog po radu Mladena Stilinovića, referirajući se na njegovu praksu stvaranja umjetničkih knjiga, ali i drugih radova, kao otvorenih izdanja”, zaključuju organizatori.

“Stilinovićev šaljivi pristup te osjećaj za poeziju i njezinu sposobnost da redefinira uobičajeni odnos između gledatelja i gledanoga poslužili su kao misao vodilja cijeloga projekta te kao otvoreni poziv na drukčiji kut gledanja ili pomnije promatranje kroz okolnu neprozirnost i paradokse vremena u kojima živimo”, dodaju.
(Hina)