Znate li kako u Hrvatskoj izgleda život počinitelja kaznenih djela po izlasku na slobodu ili kada su uključeni u probaciju? Mogu li brzo pronaći posao i o čemu najviše ovisi njihova prilika za uspješan povratak u obitelj i društvenu zajednicu? Toj populaciji do prije nekoliko godina bilo je gotovo nemoguće naći posao, dok im danas prilike na tržištu rada idu u prilog. Često su, bez adekvatne socijalne i ljudske potpore, suočeni s osjećajem manje vrijednosti i niskog samopouzdanja. Novi pristupi i metodologije u njihovoj resocijalizaciji doprinose njihovom samopouzdanju i umanjuju osjećaj socijalne isključenosti.
Osjećaj isključenosti odvaja čovjeka od zajednice
Počinitelji kaznenih djela nakon izvršenja svojih kaznenopravnih sankcija nastoje postati ravnopravni članovi zajednice, u čemu im je jedan od najvažnijih ciljeva ostvarivanje prihvaćenosti od obitelji te zaposlenje s kojim bi osigurali svoj samostojan i samostalan život. Novi korak u slobodu izazovan je kako za njih, tako i za zajednicu u koju se vraćaju. Nerijetko se susreću sa socijalnom isključenošću, što dodatno umanjuje njihov osjećaj vrijednosti i samopouzdanja. Poznata je činjenica da su u Hrvatskoj poslodavci suočeni sa sve većim nedostatkom radnika te su tako postali otvoreni i za zaposlenje osoba koje su odslužile svoje kaznenopravne sankcije. Stvarnost je drugačija te iskazuje da se te osobe često ne mogu nositi s novim izazovom na slobodi bez preliminarnog procesa osobne resocijalizacije. Nedovoljna učinkovitost zajednice u njihovom prihvatu i reintegraciji, lako (p)ostane začarani krug njihova povrata u kriminalno okruženje.
Najuspješniji inozemni sustavi pripremaju počinitelje kaznenih djela za odgovornost slobode
Najuspješniji penalni, postpenalni i probacijski sustav u svijetu ostvaruje Norveška. Počinitelje kaznenih djela od samog dolaska na odsluženje svojih kaznenopravnih sankcija počinje se pripremati za život s vrijednostima odgovornosti, etike i samopouzdanja. Na samom ulasku na odsluženje, počinitelji dobivaju svoje radno mjesto, potiče ih se na kvalitetan odnos sa svojim obiteljima, uključeni su u mnoge proaktivne programe i terapije, a sve s ciljem jačanja njihove motivacije za promjenu dotadašnjeg neprimjerenog načina življenja. S tim procesima, postotak ponavljanja kaznenih djela u Norveškoj iznosi tek dvadesetak posto. Na drugom kraju svijeta, u SAD-u, tijekom izdržavanja kazne dio zatvorenika prolazi kroz vođene programe socijalizacije pasa iz skloništa za napuštene životinje, koji dokazano počiniteljima kaznenih djela pomažu u izgradnji samopouzdanja te boljim socijalnim vještinama prije njihova izlaska na slobodu.
Iz zatvorskih zidina u novi život
U Hrvatskoj počinitelji kaznenih djela izdržavaju svoje kazne u zatvorima i kaznionicama, a dio kazne, kao što je rad za opće dobro i uvjetna osuda, izvršavaju na slobodi i u to su vrijeme uključeni u probaciju. Probacija je uvjetovana i nadzirana sloboda, a za svakog osuđenika individualizirani program izrađuje, a zatim njegovu provedbu i nadzire nadležni probacijski ured. Udruga ZEU Prijatelji životinja i prirode iz Čakovca vodi najveće sklonište za napuštene životinje u Republici Hrvatskoj, a od 2012. godine i sama sudjeluje u resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u suradnji s Probacijskim uredom Varaždin te je na izvršavanje rada za opće dobro do sada primila tridesetak osuđenika.
S.N.A.G.A. ŽIVOTA – inovativna metodologija koja osnažuje vrijednosti življenja na slobodi
Osnaživanje samopouzdanja, samopoštovanja, osjećaja pripadnosti uz razvijanje socijalno-poduzetničkih inicijativa značajno pomaže počiniteljima kaznenih djela nakon izvršavanja njihovih kaznenopravnih sankcija. Stvaranje preduvjeta za njihov samopouzdan i odgovoran povratak u društvenu zajednicu krajnji je cilj novog projekta S.N.A.G.A. ŽIVOTA, koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014 -2020; a vodi udruga ZEU Prijatelji životinja i prirode s partnerima: Hrvatskom školom Outward Bound, Centrom za rehabilitaciju Silver te Međimurskom županijom. U naredne dvije godine oni će provoditi set projektnih aktivnosti. U ostvarenju navedenog cilja, poslužit će im inovativna metodologija, građena sintezom inozemnih stručno potvrđenih metodoloških pristupa koji već iskazali svoju uspješnost.
Ovaj pilot projekt realizirat će se na prostoru Međimurske i Varaždinske županije s ciljem da se nakon ostvarenih rezultata i evaluacije, njegova primjena integrira u mogući redovan postpenalni sustav resocijalizacije navedene skupine korisnika. Navedeni projekt i njegova inovativna metodologija uskoro će biti predstavljeni hrvatskim građanima i stručnoj javnosti. (izvor: Udruga ZEU Prijatelji životinja i prirode iz Čakovca)