Prijave vezane za govor mržnje porasle su u zadnjih nekoliko godina, što je povezano s pojavom govora mržnje na internetu i objavama na društvenim mrežama, a posebno zabrinjava porast govora mržnje na internetu među mladima, istaknuto je u ponedjeljak na međunarodnoj konferenciji, prenosi Hina.

“U Hvatskoj su prijave za govor mržnje porasle u zadnjih nekoliko godina i to se može dovesti u vezu s pojavom govora mržnje na internetu, odnosno komentarima ispod članaka i stvarima koje ljudi objavljuju na društvenim mrežama”, kazala je na konferenciji “Dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje” zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter.

Više ljudi govori u javnosti, imamo više govora mržnje

Istaknula je da imamo puno više ljudi koji govore javno i u javnosti nego ikada prije, što znači da imamo i više govora mržnje, “a i šira društvena klima ne doprinosi tome da govora mržnje ima manje već više nego proteklih godina”.

Nije uvijek lako reći je li neki govor mržnje kazneno djelo, je li riječ o djelu koje bi se moglo prekršajno progoniti ili je riječ o govoru mržnje u širem smislu, gdje zapravo imamo stereotipe i predrasude, no nije riječ o kaznenom djelu, kaže Šimonović Einwalter.

Velika većina djela koja se prijavljuju ne budu pokrenuta kao postupci. “Ono što se događa na internetu je toliko brojno da je nemoguće očekivati da će za svaki napisani ili izrečeni govor biti pokrenut postupak. U sudskim postupcima koje smo analizirali postoji visoka incidencija pojave govora mržnje na internetu među mladima, što je posebno zabrinjavajuće”, naglasila je Šimonović Einwalter.

U Uredu pravobraniteljice također analiziraju na koje osnove se ljudi pozivaju prilikom vrijeđanja i pokazuje se da je to etnicitet – rasna ili etnička pripadnost, ali i političko opredjeljenje.

“U politički uzavrelom i ponekad polariziranom sustavu vidite da ljudi političke neistomišljenike vrlo često vrijeđaju i tu često vidimo govor mržnje. Isto tako vidimo govor mržnje u odnosu na LGBT osobe, ali i bilo koju drugu skupinu. Govora mržnje ima toliko da se, nažalost, za svaku skupinu mogu pronaći primjeri”, istaknula je Šimonović Einwalter.

Konferencija je organizirana u sklopu projekta “Against Hate – Protiv mržnje”, koji provode Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i Gong u suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Finske i finskom Udrugom za podršku žrtvama.

Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava Zagreb kaže da je u sklopu kampanje razvijena online platforma www.dostajemrznje.org na kojoj građani mogu prijaviti govor mržnje, što se dalje prosljeđuje nadležnim tijelima.

Sud treba odlučiti što je govor mržnje, a ne društvena mreža

Organizatori bi kao krajnji ishod kampanje voljeli vidjeti jačanje reakcije samoregulatora i regulatora, znači ne samo kaznenog gonjenja, već i prevencije.

Internet je dominanatan prostor govora mržnje i najčešće se prijavljuje na društvenim mrežama. Radi se o nereguliranom području i nema konsenzusa što treba raditi s takvim govorom.

“Kada dobijemo takvu prijavu najčešće se obratimo samoj društvenoj mreži i tražimo uklanjanje, što nije najbolje rješenje jer sud ili neko drugo regulacijsko tijelo treba odlučiti što je govor mržnje, a ne sama društvena mreža”, naglasila je Đaković.

U sklopu konferencije predstavljen je “Priručnik o dobrim praksama suzbijanja govora mržnje i zločina iz mržnje”, koji donosi pregled 24 različita primjera prevencije, informiranja javnosti, podizanja svijesti, praćenja i procesuiranja te pružanja zaštite žrtvama zločina iz mržnje i govora mržnje, koji institucije i organizacije civilnog društva provode diljem Europske unije.