Zaštita slobode izražavanja ne uključuje poricanje Holokausta. Tako je glasila i jednoglasna odluka sedmočlanog vijeća Europskog suda za ljudska prava u slučaju Ugo Pastörs protiv Njemačke.
Autor: Bojidar Kolov, Romi.hr

Europskog suda za ljudska prava je odbio predstavku Pastörsa, vođe krajnje desničarske Nacionalne demokratske stranke. U toj predstavci Pastörs tvrdi da je, proglasivši ga krivim u Njemačkoj zbog toga što je u govoru u pokrajinskom parlamentu poricao Auschwitz, povrijeđeno njegovo pravo na slobodu izražavanja.

Dan nakon što je u pokrajinskom parlamentu u Mecklenburg – Vorpommern (Zapadno Pomorje, sjeveroistočna Njemačka) obilježen 27. siječanj, Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, Ugo Pastörs održao je govor u pokrajinskom parlamentu. U svom obraćanju, zastupnik krajnje desnice tvrdio je da se „takozvani Holokaust upotrebljava u političke i komercijalne svrhe“. Pored toga, Pastors je optužio članove Landtaga (pokrajinskog parlamenta) da su „nametnuli […] projiciranje Auschwitza njemačkom narodu“ i zaključuje: „Nadate se, dame i gospodo, pobjedi laži nad istinom“.

Njemački sud proglasio je Ugo Pastörsa krivim prema člancima 187. i 189. njemačkog Kaznenog zakona koji se odnose na klevetu žrtava Holokausta i povredu sjećanja na mrtve. Osuđen je na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci, koja je potvrđena i nakon žalbe. Nakon toga, ovaj političar krajnje desnice podnijeo je zahtjev Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći kako mu je izrečenom presudom prekršeno pravo na slobodu izražavanja zaštićeno člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima.

Članak 10. Europske konvencije o ljudskim pravima glasi: „Svako ima pravo na slobodu izražavanja“. Međutim, sljedeći stavak jasno potvrđuje da sloboda „sa sobom donosi i dužnosti i odgovornosti“. U tom smislu, Sud je utvrdio da je Ugo Pastörs „namjerno iznosio neistine u cilju klevetanja Židova“ i zaključio da su takve izjave „u suprotnosti s vrijednostima za koje se Konvencija zalaže“.

Prethodni slučajevi negiranja Holokausta nastali su kao posljedica izjave u TV emisijama, knjigama, ali u slučaju Ugo Pastörs takve tvrdnje su prvi put iznesene u parlamentu. Uobičajeno, zastupnici u predstavničkim tijelima imaju imunitet od progona za sve što izjave u parlamentu. Landtag Mecklenburg – Vorpommern, čiji je Ugo bio član, skinuo mu je imunitet što je Europski sud za ljudska prava podržao zaključujući kako: „takve izjave ne bi trebalo uživati malo ili nimalo zaštite ako je njihov smisao bio u suprotnosti s demokratskim vrijednostima“.

Holokaust, odnosno Shoah, je termin kojim se označava genocid nad Židovima u Europi tokom Drugog svjetskog rata. Žrtve progona nacističke Njemačke i njihovih saveznika bili su i Romi. Savezna Republika Njemačka (Zapadna Njemačka) je, 1982. godine, formalno priznala da je nacistička Njemačka izvršila genocid nad Romima. Spomenik sintskim i romskim žrtvama nacionalsocijalizma otkriven je u Berlinu 2012. godine.

Europski sud za ljudska prava je međunarodni sud, osnovan 1959. godine, kao tijelo Vijeća Europe. On odlučuje o predstavkama koje mogu podnijeti pojedinci ili države, a tiču se kršenja građanskih i poličkih prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Preuzeto sa portala: Romi.hr