Na komemorativnom skupu u Borovu naselju ponovno su bili i predstavnici beogradskog udruženja „Žene u crnom“ i njihova predsjednica Staša Zajović, koja je rekla da je u Srbiji dominantno nacionalističko javno mnijenje koje poriče, umanjuje ili osjeća potpunu ravnodušnost prema počinjenim zločinima u Vukovaru.

Na komemorativnom skupu u utorak u nekadašnjem Borovo commercu, gdje je 1991. bila ratna bolnica i kvartovsko sklonište, Vukovarci i drugi sudionici prisjetili su se obljetnice okupacije te gradske četvrti i žrtvi koje su pale u tromjesečnoj opsadi naselja kao i nakon okupacije ubijenih ili odvedenih u nepoznato.

„Okruženi smo (kao udruga ) tzv. sigurnosnim mjerama što ima za cilj zastrašiti i ostale ljude, ali i nas odstrani iz dominantnog javnog mnijenja u Srbiji koje je sada nacionalističko, ono koje poriče, umanjuje i negira ili osjeća potpunu ravnodušnost prema zločinima počinjenim u naše ime“, rekla je Zajović.

Naglasila je da „Žene u crnom“ u Vukovar dolaze zato što imaju ogromnu moralnu dužnost prema stanovnicima Vukovara i ogroman pijetet, solidarnost i suosjećanje.

„Imamo obvezu podržavati ih u njihovim upornim zahtjevima za pravdom i istinom i mislimo da umjesto sramnih činova podizanja spomen-ploča onima koji su odgovorni za razaranje Vukovara, simbola najstrašnijeg, barbarskog uništavanja gradova u ratu, država Srbija i nadležne institucije su dužne utvrditi odgovornost i pokrenuti sudske postupke za ubijanje ovog grada za što ima obilje podataka“, rekla je Zajović. istaknuvši i potrebu otvaranja arhiva radi utvrđivanja sudbina nestalih te potrebu utvrđivanja odgovornost za osnivanje konc-logora u Srbiji i mučenje zarobljenika.

Dodala je da se kao udruženje zalažu za prestanak slavljenja ratnih zločinaca, prestanak revizija utvrđenih sudskih činjenica, prestanak financiranja knjige ratnih zločinaca poput Veselina Šljivančanina „…koji s ostalim haaškim osuđenicima postaje moralni autoritet i politički važna figura u Srbiji“.

„Vukovar kao tema ne postoji u Srbiji, a smatramo da se povjerenje i pomirenje ne može izgraditi bez jasne političke, moralne i druge odgovornosti“, poručila je Zajović, ocijenivši da su na vlasti ljudi koji su bili dio ratno-huškačke mašinerije tijekom 1990-ih.

Smatra da je tragično to što su samo direktni izvršitelj zločina kažnjeni i na nacionalnim sudovima i u Haagu, a „…nas zanima da se pokrene odgovornost onih koji su planirali, osmislili i proveli rat i uništavanje ovog grada“.

Ocjenjuje da i međunarodne institucije ne zadovoljavaju pravdu što je pokazalo suđenje „vukovarskoj trojci“ te da je neophodno da se i Srbija i Hrvatska odgovorno odnose prema žrtvama koje se ne smiju zloupotrebljavati za političke ciljeve te da se ne smije zaboraviti i odgovornost drugih država na Balkanu.

Prema podatcima vukovarskih stradalničkih udruga, u trenutku okupacije 19. studenoga 1991., u bolnici i skloništu u Borovo commercu nalazilo se oko 800 civila i ranjenika, a po ulasku agresora u taj prostor nasilno je odvedeno, izloženo torturama i ubijeno 115 branitelja i civila. Na sam dan okupacije u Borovu naselju ubijena je 51 osoba.

U tromjesečnoj opsadi Borova naselja poginulo je 176 branitelja i civila, a još je nepoznata sudbina 63 branitelja i civila iz tog vukovarskog naselja.

(Hina)