Pandemija koronavirusa dovela je do jačanja autoritarnosti vlada diljem svijeta i predstavlja sve veću prijetnju demokraciji, zajednički je upozorilo nekoliko stotina bivših premijera i predsjednika, zastupnika, nobelovaca i predstavnika organizacija civilnog društva.

Virus koji je prvi put identificiran u kineskom gradu Wuhanu u prosincu prošle godine proširio se svijetom i primorao vlade država na ograničavanje slobode kretanja, govora, javnog okupljanja i drugih građanskih prava.

„Autoritarni režimi, ne neočekivano, koriste krizu da bi utišali kritičare i ojačali svoj politički stisak“, poručilo je više od 500 potpisnika u otvorenom pismu koje je nastalo u organizaciji stockholmskog Instituta za demokraciju i pomoć na izborima (IDEA). Pismo je potpisalo više od šezdeset bivših čelnika država.

„Čak i neke demokratski izabrane vlade bore se protiv pandemije gomilanjem izvanrednih ovlasti koje ograničavaju ljudska prava i jačaju državni nadzor bez pravnih ograničenja ili parlamentarne kontrole“.

Američki Međunarodni centar za neprofitno pravo tvrdi kako je više od 80 država uvelo izvanredne mjere, od policijskog sata, kazni za one koji krše pravila, do pojačanog nadzora, cenzure i širenja izvršnih ovlasti.

Posljedica toga je pogoršanje demokratskih normi, što ima implikacije za političku slobodu, ali i sposobnosti vlada da se nose s krizom i budućim zdravstvenim izvanrednim situacijama, rekao je glavni tajnik IDEA-e.

Kao države koje su uvele autoritarne mjere ili su potkopale sustav provjera i ravnoteža navodi Filipine, Mađarsku, El Salvador i Tursku.

„Postoje legitimni razlozi za izvanredne ovlasti. No uvijek je problematično kada ih vlada koristi za napad na neovisne medije i druga temeljna prava“, istaknuo je Kevin Casas- Zamora, bivši predsjednik i ministar Kostarike.

„Želimo usmjeriti pozornost na nestanak demokracije uslijed ove krize. To nije zaštita demokracije zbog nje same; demokracija je inherentna vrijednost u nošenju s ovom pandemijom i pripremama za iduću“.

IDEA piše kako je koronavirus već odgodio ili otkazao najmanje 66 izbora diljem svijeta. Gotovo 50 država uvelo je neki oblik ograničenja medijskih sloboda, od kojih su 21 demokracije.

Potpisnici pisma, među kojima su političari poput bivših predsjednika Brazila i Argentine Fernanda Henriquea Cardosa i Mauricija Macrija, bivšeg poljskog predsjednika i nobelovca Lecha Walese te nobelovke Shirin Ebadi, najviše su zabrinuti da građani počinju prihvaćati sve autoritarnije ponašanje svojih vlasti.

„Demokracija je ugrožena, a oni koji mare za nju trebaju pronaći volju, disciplinu i solidarnost da ju brane. U pitanju su sloboda, zdravlje i dostojanstvo ljudi diljem svijeta“, zaključuje se u pismu koje su potpisali i bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. (Hina)