Zdravstveni radnici izloženi su velikom riziku u borbi protiv pandemije koronavirusa, a vlade im u mnogim zemljama nisu osigurale adekvatnu zaštitnu opremu, a neke nastoje i ušutkati njihove kritike, upozorio je u ponedjeljak Amnesty International, prenosi Hina.

Trenutno se na globalnoj razini ne prati sustavno koliko je zdravstvenih radnika i onih zaposlenih na ‘ključnim’ poslovima umrlo od posljedica zaraze Covidom 19, konstatira Amnesty International u izvješću “Izloženi, ušutkani, na udaru”.

Stoga je organizacija sama prikupila i analizirala “široku lepezu raspoloživih podataka” koji pokazuju da je u 79 zemalja širom svijeta od zaraze koronavirusom do sada umrlo više od 3.000 zdravstvenih radnika.

Najviše je smrtnih slučajeva zabilježeno u Rusiji, Velikoj Britaniji i SAD-u, “minimalno” 545 odnosno 540 i 504.

Amnesty nije prikupio podatke iz Hrvatske, kao ni iz Slovenije. U Bosni i Hercegovini su prema podacima do 2. srpnja umrla dva zdravstvena radnika, u Srbiji 12, u Crnoj Gori, na Kosovu, u Mađarskoj i Austriji po jedan.

Među europskim zemljama s najviše smrtnih slučajeva među zdravstvenim radnicima izdvajaju se još Italija, sa 188, i Španjolska, sa 63.

Manjak opreme, kazne za kritiku

Manjak zaštitne osobne opreme za zdravstvene radnike utvrđen je u gotovo sve 63 zemlje i regije.

Među njima su i zemlje koje možda tek čeka najteža faza pandemije, poput Indije i Brazila i više afričkih zemalja, upozoravaju u Amnestyju.

Jedan liječnik u Mexico Cityju kazao je da liječnici na zaštitnu opremu troše oko 12 posto plaće.

Problem je možda dodatno zaoštrila nestašica opreme na globalnoj razini, ali i trgovinska ograničenja, konstatira Amnesty, podsjećajući da su u lipnju 56 zemalja ali i Europska Unija i Euroazijska ekonomska unija zabranile odnosno ograničile izvoz opreme.

Među problemima organizacija izdvaja i niske plaće i duge smjene zdravstvenih radnika i – u nekim zemljama – kažnjavanje onih koji progovore o lošim uvjetima rada.

Rusija i Kina nalaze se u skupini zemalja u kojima zdravstvenim radnicima prijete kazne zbog “kritičkih istupa o uvjetima rada odnosno zbog kritika na račun odgovora vlasti” na pandemiju, bilježe u Amnestyju.

Izvješće “naglašava ozbiljne probleme s kojima se danas suočavaju zdravstveni i radnici na ‘ključnim’ poslovima, kao i brojne propuste vlada u osiguravanju adekvatne potpune zaštite njihovih ljudskih prava”.

Neke su grupe radnika u sektoru zdravstva, socijalne skrbi i higijenskih službi nesrazmjerno snažno pogođene pandemijom, potvrdila je analiza Amnestyja.

Izdvojeni su primjeri radnika iz crnačkih i drugih manjina u Britaniji, kaste ‘nedodirljivih’ u Indiji i somalijske zajednice u Finskoj.