Europski zakon kojim bi se zabranila mikroplastika omogućio bi industriji upotrebu još sitnijih plastičnih čestica u kozmetici, prašcima za rublje i bojama, što bi moglo biti još štetnije za zdravlje ljudi i životinja, tvrde aktivisti i stručnjaci, prenosi Hina.

Europska komisija zatražit će iduće godine zabranu dodavanja mikroplastike određenim proizvodima koji se prodaju u Europskoj uniji, u skladu s prijedlogom Europske agencije za kemikalije ECHA.

ECHA je prvotno željela zabraniti mikroplastiku minimalne veličine jednog nanometra (nm) za čestice i tri nanometra za vlakna. Nakon savjetovanja sa stručnim skupinama i industrijom izmijenila je prijedlog pa bi zabranjene trebale biti čestice minimalne veličine sto nanometara.

To će omogućiti kompanijama uporabu sitnijih čestica nanoplastike, pokazuje analiza neprofitne mreže Europski ured za okoliš (EEB), objavljena u utorak.

“Time se proizvođače perverzno potiče da prebace proizvodnju s mikroplastike na nanoplastiku, što može biti znatno štetnije za zdravlje ljudi i životinja, jer ona lakše ulazi u žive stanice i šteti im”, priopćio je EEB.

ECHA objašnjava da je povećala obujam čestica koje bi podlijegale zabrani kako bi se ograničenja mogla provesti u djelo, uvažavajući primjedbe industrije da najmanje čestice nije moguće nadzirati.

Odbor za procjenu rizika, stručna savjetodavna skupina Europske komisije, upozorava na “velike rupe u znanju”, naglašavajući ipak da istraživanja sugeriraju da su sitnije čestice otrovnije i da mogu prodrijeti dublje u žive stanice morskih organizama.

U europski se okoliš svake godine odlaže oko 42 tisuće tona namjerno dodatne mikroplastike, koja je pronađena u gotovo svim istraživanim vrstama staništa, uključujući led polarnih mora i najdublje dijelove oceana, navodi Reuters.