Radikalizacija hrvatskog političkog prostora je duga pojava na koju je vlast reagirala tek kad se nje dotakla na Markovu trgu, ali i tada sekuritizacijom umjesto rješavanjem socijalnih probleme i odgojem za ljudska prava.

To je središnja misao online tribine o radikalizaciji u Hrvatskoj Centra za mirovne studije (CMS) održane u četvrtak poslijepodne u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava i u sklopu Human Rights Film Festivala.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović izrazila je zabrinutost činjenicom da se govor mržnje počeo smatrati „normalnim načinom komunikacije“ te da veliki broj mladih ne prijavljuje izloženost toj vrsti nasilja.

Ured godišnje zaprimi oko 40 do 50 pritužbi građana na govor mržnje, što možda nije veliki broj, a 68 posto mladih ne prijavljuje izloženost govoru mržnje.

Događanja poput postrojavanje crnokošuljaša na Markovu trgu 2015., zatim kolone Savskom do Agencije za elektroničke medije, te reklama revizionističke knjige o Jasenovcu na javnoj televiziji pokazuju da ti neprihvatljivi događaji postoje i da se toleriraju dugo prije nego je mladi čovjek, koji je rastao okružen nasiljem i mržnjom, izvršio nasilje na Makovom trgu i potom izgubio život, kazala je Lora Vidović.

Ona uvelike za to smatra odgovornim političare i medije, koji zauzvrat zajedno grade narativ koji politiku oslobađa krivnje, te ističe da je to povezano s financijskom ovisnošću medija.

S druge stane, upozorila je, nema kvalitetnog obrazovanje za ljudska prava, a građani gube povjerenje u sustav jer ne mogu postići pravdu, što nije dobro za izgradnju odgovornog društva.

Predavač na Rutgers University u New Jerseyu Valerio Baćak smatra da službena karakterizacija napada na Markovu trgu nije odgovarajuća, te da se uklapa u opći smjer na zapadu u kojem države na socijalne probleme reagiraju represivnim mjerama.

Kaznena politika ne može riješiti socijalne probleme, i usmjerena je uglavnom prema siromašnima, što ostavlja negativne utjecaje na mlade.

Na zapadu postoji termin „krimigracija“ koji označava medijsko pretvaranje migranata u kriminalce i stvaranje moralne panike koja daje opravdanje političarima za represivno djelovanje, kazao je.

Baćak ističe da se događaj na Markovu trgu do sada nije promatrao u svjetlu „maskulinizacije“, odnosno načina na koji se dječaci socijaliziraju u uloge muškaraca.

Reakcija da treba osigurati Sabor i političare je promašena, jer to nije politička tragedija nego osobna tragedija, kazao je Baćak i dodao da se treba fokusirati na ono što se može učiniti a to je odgoj i rješavanje socijalnih problema.

Novinarka i predstavnice Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji RAN Ivana Dragičević podsjetila je da je radikalizacija na zapadu težak sistemski problem, čija je snažna pojavna slika javna radikalizacija islama i „novi križarski rat“ na odgovoru na “islamizaciju”.

U Hrvatskoj vidi paralelu u desnom nasilnim radikalizmu, na koji, kaže, nema političkog odgovora.

Ona smatra da se u stvaranju takvog okružja podcjenjuje uloga zatvorenih grupe na društvenim mrežama, platformama i forumima, koji se vezuju za velike pokrete na zapadu kao što je tzv. antivakserski pokret.

Kaže da je ostala zapanjena kad je vlast nakon pucnjave na Markovom trgu dala medijima snimku nasilja, je to, kaže, može biti poticaj za novo nasilje.

Ona također izlaz vidi u stvaranu novog društva kroz obrazovanje, ali kaže da je za sada skeptična u njegovu izglednost.

Voditeljica Centra za mirovne studije iz Zagreba Cvijeta Senta ističe da je vlast brojne pojave mržnje i nasilja do sada ocjenjivala izoliranim pojavama, ali Senta smatra da se radikalizacija u Hrvatskoj već dugo pojavljuje kod većinskog stanovništva i da je usmjerena prema manjima.

To nisu napadi pojedinaca nego skupina i to je njihova prava prirode, kazala je i ocijenila manjkavom SOI-nu ocjenu da radikalizacija društva ima nisku opasnost.

Ona također veliki problem vidi u revizionizmu koji se tolerira, a koji se ogleda na primjerima ustaškog pozdrava ZDS, negiranja koncentracijskog logora Jasenovca i sličnima.

Odgovor o radikalizaciji u Hrvatskoj ne može dati Koordinacija domovinske sigurnosti niti se problem može sagledati kroz polje nacionalne sigurnosti, smatra ona i dodaje da lošem stanju doprinosi zatvaranje očiju na nasilje nad migrantima na granici.

Centar za mirovne studije nudi mladima odgojne programe o ljudskim pravima, ali to mora biti sastavni dio redovitog obrazovanja, zaključuje Cvijeta Senta. (Hina)