Izložba “Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac”, otvorena je u srijedu u spomen području Jasenovac u organizaciji te javne ustanove i Documente ususret godišnjici proboja iz logora, priopćeno je iz Documente.

Autor izložbe i ravnatelj JUSP Jasenovac Ivo Pejaković istaknuo je „da surovi uvjeti logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka“, te spomenuo preživjele Pavla Lowa, Zlatka Weillera i Emerika Bluma.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je da je ploča u spomen na nekadašnje logore na Pagu u uvali Slana i naselju Metajna tri puta uništavanu, zadnji put 2013. godine.

Ona je izrazila želju za organiziranjem izložbe i u drugim mjestima, posebice u Novalji blizu koje se logor Slana nalazio, kako bi se bolje informirala javnost.

Izložbu su organizirali JUSP Jasenovac i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, uz podršku Stiftung EVZ i Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust.

Logor Slana bio je smješten u središnjem dijelu otoka Paga, u dubokoj uvali što gleda na Velebit. U njemu su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Židove. Prema svjedočenju rijetkih preživjelih Židova, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posljedice su bile takve da prema dosadašnjim saznanjima ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživjeli logor Slanu i Drugi svjetski rat te o tome ostavili svjedočanstvo. Zbog toga se o događajima u logoru Slana zna tek ono što je sačuvano u svjedočanstvima preživjelih židovskih zatočenika, navodi Documenta.

Mjesto logora nije obilježeno spomenikom ili spomen pločom. Čuvanje uspomena na žrtve holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje kaže se u priopćenju Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i zaključuje: „Stoga pamtimo žrtve logora Slana“. (Hina)