Gledajući rezultate istraživanja provedenog u sklopu projekta SIMS možemo jasno zaključiti da su nezaposleni često ostavljeni po strani i da se ubrzo nakon formalnog obrazovanja nađu na marginama našega društva kao stigmatizirana populacija o kojoj svatko stvara svoju sliku temeljenu na prijašnjim znanjima i iskustvima u društvu.

U sklopu projekta SIMS – socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, Centar za razvoj mladih i Pragma proveli su istraživanje o utjecaju nezaposlenosti mladih na socijalnu isključenost te o medijskoj zastupljenosti te problematike.

U istraživanju je sudjelovalo sveukupno 1046 ispitanika, pri čemu je ženskih bilo 84,8%, a muških 15;2%. Više od 40% njih imalo je završenu višu školu ili fakultet, nešto više od 30% njih bili su studenti, a malo više od 20% ispitanika imalo je završenu srednju školu. Samo 15 ispitanika (1.4%) imalo je završen poslijediplomski studij, a 6 ispitanika (0.6%) je imalo završenu samo osnovnu školu.

Zadovoljstvo životom

Subjektivna dobrobit pojedinca najbolje se može očitovati u njegovom pozitivnom razmišljanju i osjećajima vezanima uz vlastiti život. Ona uključuje opći osjećaj zadovoljstva životom, a on je ujedno povezan sa zadovoljstvom pojedinim aspektima života kao što su zadovoljstvo brakom, karijerom ili zdravljem. Zadovoljstvo životom zapravo je kognitivna dimenzija ili komponenta subjektivne dobrobiti, a odnosi se na evaluacijski proces u kojem osoba vrednuje ili ocjenjuje kvalitetu svoga života prema vlastitim kriterijima (Pavot i Diener, 1993). U našem istraživanju, na Likertovoj skali od 1 do 5, gdje je 1 značilo „izrazito nezadovoljan“, a 5 „izrazito zadovoljan“, većina ispitanika je odgovorila srednjom ocjenom 3 koja bi značila „ni zadovoljan ni nezadovoljan“ te je tako odgovorilo čak 447 njih, odnosno 42.7%. S obzirom na to da je sljedeći po zastupljenosti bio odgovor „uglavnom zadovoljan“ s 324 odgovora (31%), mogli bismo reći da rezultati ipak gravitiraju u pozitivnijem smjeru. Međutim, nužno je spomenuti da ipak ima i onih koji su izrazito nezadovoljni vlastitim životom (4.6%) i koji su uglavnom nezadovoljni svojim životom (14.7%). Samo je 7% onih koji su izrazito zadovoljni svojim životom.

Posao

Na pitanje jesu li ikada imali posao, 90.4% ispitanika je odgovorilo pozitivno, dok je 9.6% ispitanika odgovorilo negativno. U posljednja tri mjeseca, čak je 469 njih (44.8%) izjavilo da je svakodnevno aktivno tražilo posao, a 22.3% ispitanika je tražilo posao barem nekoliko puta tjedno. Otkada su nezaposleni, ispitanici (70.7%) nisu imali nijednu poslovnu priliku ili ponudu za posao. Samo 20.5% njih je imalo jednu poslovnu ponudu, a 8.8% ispitanika više njih. Nadalje, otkad su nezaposleni, 69.5% ispitanika nije pohađalo obrazovne tečajeve i seminare (npr. tečaj vezan uz struku, radionice za nezaposlene, tečaj informatike itd.), dok 30.5% ispitanika jest. Ovdje svakako treba uzeti u obzir i činjenicu da je u posljednjih godinu dana mnogo zakazanih događaja otkazano zbog pandemijskih okolnosti i problema izazvanih potresom, stoga i ne čudi da su možda neki ispitanici i imali želju pohađati razne tečajeve i seminare, ali nisu imali toliko mogućnosti, kao što je to bio slučaj prije ožujka 2020. godine.

Financijske prilike

Kako bismo dobili bolji uvid u način uzdržavanja ispitanika, pitali smo ih na koji način se trenutno uzdržavaju, a dobili smo raznolike odgovore. Najviše ispitanika (716, 68.5%) uzdržavaju roditelji, 439 njih (42%) troši vlastitu ušteđevinu, 222 ispitanika (21.2%) uzdržavaju supružnici/partneri, a 124 njih (11.9%) ovdje je odgovorilo da se uzdržava „na neki drugi način“. Naravno, ovdje je bilo i nekoliko odgovora (86 ispitanika, 8.2%) koji pokazuju da se ispitanici snalaze radeći na crno, odnosno bez ugovora, a 71 ispitanik (6.8%) prima neke vrste novčanih naknada (npr. jednokratna novčana pomoć, pomoć za uzdržavanje…). Nadalje, zanimala nas je i subjektivna procjena ispitanika kada su u pitanju njihovi troškovi i potrebe, pa smo kroz pitanje „Smatrate li da trenutno možete financijski podmiriti sve svoje troškove/potrebe mjesečno?“, dobili i djelomično očekivane odgovore. Čak 39.6% ispitanika (414 pojedinaca) smatra da u potpunosti ne može podmiriti mjesečne troškove i potrebe, 227 njih (21.7%) također smatra da uglavnom ne može podmiriti troškove, dok samo 62 ispitanika (5.9%) izjavljuje da u potpunosti može podmiriti osobne troškove/potrebe mjesečno. Naravno, ovdje svakako treba uzeti u obzir procjenu osobne potrebe na široj dimenziji, odnosno činjenicu da svatko od nas na drugačiji način percipira što mu je nužno potrebno za život, a bez čega ipak može, odnosno što može sebi uskratiti da bi se osjećao ugodnije u financijskom smislu. Jedno pitanje u upitniku bilo je čisti objektivni pokazatelj financijskog dijela nezaposlenih pojedinaca, a to je pitanje korištenja prava ili usluga za nezaposlene. Čak 88.8% ispitanika (929 pojedinaca) nisu korisnici prava/usluga za nezaposlene, a samo 71 njih (6.8%) koristi naknadu za nezaposlene s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zanimljivo je da samo 12 njih (1.1%) sudjeluje u programima prekvalifikacije/dokvalifikcije preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a 18 njih (1.7%) je sudjelovalo u programima zapošljavanja preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (npr. poticaji za poslodavca, javni radovi, poticaj za samozapošljavanje itd.). Samo petero ispitanika izjavljuje da prima zajamčenu minimalnu naknadu (socijalne pomoći) preko centra za socijalnu skrb.

Cjelokupan prikaz istraživanja pročitajte na stranici https://studentski.hr/