Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću poručila je u četvrtak da civilne žrtve rata predugo čekaju zasluženu zakonsku zaštitu njihovih prava te drže da je izglasavanjem novog Zakona o civilnim stradalnicima propuštena prilika za kvalitetnim, pravednim i obuhvatnim rješenjem, prenosi Hina.

“Civilne žrtve rata predugo su čekale te su zaslužile zakonsku zaštitu njihovih prava i obeštećenje, ali ovim je Zakonom propuštena prilika za kvalitetno, pravedno i obuhvatno rješenje, u skladu s ljudskim pravima”, poručile su udruge povodom izglasavanja Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije te Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska pozdravile su donošenje zakonskog rješenja kojem je cilj regulirati ostvarenje statusa i prava civilnih žrtava rata.

Dodaju kako taj zakon dolazi dvadeset pet godina od završetka rata na području Hrvatske te kako su udruge koje se bave zaštitom ljudskim prava i suočavanjem s prošlošću aktivno sudjelovale u javnoj raspravi.

“Konačni izgled zakona nije uključio sve prijedloge koje smo uputili ministarstvu, a koji se između ostalog odnose na predviđanje mogućnosti povrata ili naknade parničnih troškova civilnim žrtvama koje su izgubile parnice u postupcima protiv RH temeljem Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme domovinskog rata”, navodi se iz udruge.

Dodaju kako Zakon ne uključuje naknade štete za imovinu koju su nepoznati počinitelji uništili terorističkim aktima za vrijeme rata.

Također navode kako Zakon ne predviđa uvođenje alternativnih načina dokazivanja koji pokazuju način nastanka traume ili ozljeda poput iskaza svjedoka, medijskih zapisa, izvještaja međunarodnih i nevladinih organizacija.

Udruge stoga apeliraju da primjena zakona bude u duhu Ustava RH, pri čemu prvenstveno misle na nacionalnu ravnopravnost i načelo jednakosti.

“Što bi značilo prepoznavanje svih civilnih žrtava rata, kako ne bi došlo do postavljanja određenih skupina u nepovoljan položaj, odnosno, diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla”, navodi se u priopćenju.

Napominju da imena i prezimena te okolnosti stradanja civilnih žrtava još uvijek nisu u potpunosti istražene, a da njihov približan broj ostaje nepoznat.

Smatraju da će donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata biti prilika za doprinos odgovornom suočavanju s prošlošću koja podrazumijeva ne izuzimanje nijedne žrtve u cilju stvaranja društva koje pamti.