Gradske vlasti moraju osigurati sustav ponovne uporabe, kvalitetnijeg recikliranja i kompostiranja te naplate koja motivira na smanjenje otpada, a stanovnici Zagreba trebaju odgovornije kupovati i smanjiti otpad kojeg stvaraju, navodi Zelena akcija u priopćenju.

Poruka je to aktivista i aktivistkinja Zelene akcije koji su povodom Europskog tjedna smanjenja otpada održali performans na Tomislavovu trgu u Zagrebu. Upozorili su na prekomjerne količine otpada koje se proizvode u gradu. Kreativno su prikazali mogućnosti koje ljudi imaju kako bi smanjili otpad, ali i mogućnosti gradske vlasti u Zagrebu (kao i u drugim gradovima) za smanjenje količine otpada koji nastaje i koji se baca na odlagališta.

Europski tjedan smanjenja otpada održava se od 20. do 28. studenog s ciljem podizanja svijesti o nužnosti smanjenja nastanka otpada i povećanja ponovne uporabe te korištenja nastalog otpada kao resursa iz kojeg mogu nastati nove korisne stvari.

Kao rezultat dugogodišnje nebrige, u Zagrebu se godišnje na odlagalište Jakuševec baci više od 65 posto nastalog otpada, što iznosi oko 170 000 tona godišnje. Zagrebu je zbog takve neodgovornosti isporučena kazna za 2020. godinu u iznosu od 2.7 milijuna kuna. „Nadamo se da se to neće preliti na leđa odgovornih građana i građanki”, izjavio je Marko Košak iz Zelene akcije te dodao: „Svaki stanovnik Zagreba prosječno proizvede 340kg otpada godišnje, što je značajno iznad prosjeka susjednih gradova poput Ljubljane i Trevisa, primjera najbolje europske prakse“.

Ljudi itekako mogu utjecati na poboljšanje tih negativnih trendova promjenom životnih navika i održivijom potrošnjom kojom ne nastaje puno otpada. Međutim, u Zagrebu nedostaje kvalitetna edukacija o načinima smanjenja otpada, kao i adekvatna infrastruktura koja bi građanima olakšala smanjenje nastanka otpada. „To se odnosi na sustav punionica, trgovine bez ambalaže, česme s pitkom vodom, popravljaonice i slične servise za ponovnu uporabu“, pojasnio je Košak.

Gradska vlast što prije treba osigurati nekoliko centara za ponovnu uporabu u kojima bi odbačene stvari koje još imaju vrijednost bile obnovljene i dalje plasirane na korištenje. Također, za povećanje postotka recikliranja nužna su i lokalna postrojenja – sortirnice i kompostane. Građane se može motivirati na smanjenje otpada i pravednijom naplatom prema stvarnim količinama miješanog otpada. To potiče na smanjenje nastanka i povećanje odvajanja otpada u čemu je Zagreb s oko 35 posto trenutno među najgorim metropolama u EU.

“Smanjenje nastanka otpada najviši je prioritet očuvanja Zemljinih resursa sukladno direktivama EU te stoga pozivamo gradske vlasti u Zagrebu, kao i u drugim gradovima, na značajne napore u unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom. Pozivamo i ljude na odgovorniju potrošnju i prakticiranje maksimalne ponovne uporabe materijala”, zaključio je Košak.