Osobe s autizmom u Hrvatskoj žive bez sustavne skrbi i lošijom kvalitetom života od prosjeka razvijenih zemalja, upozorila je u petak pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak te poručila da su sve razine državne vlasti odgovorne za postojeće stanje.

Osobe s autizmom u Hrvatskoj ne mogu razviti svoje pune potencijale kao u razvijenim zemljama, učestalo ih se hospitalizira na psihijatrijskim odjelima, a kad se obitelj o njima više ne može brinuti, smješta ih se u ustanove, upozorila je pravobraniteljica u povodu Dana svjesnosti o autizmu, 2. travnja.

U Hrvatskoj živi 3648 osoba s poremećajem iz autističnog spektra bez pravodobne rane intervencije, socijalnih usluga boravka i smještaja, nedostupna im je specijalizirana zdravstvena skrb, a nije im prilagođen ni redovni obrazovni sustav, navodi Slonjšak u priopćenju.

Smatra da su odgovorni “propusti sustava i inercije svih razina vlasti”, što argumentira tvrdnjom da se resorna ministarstva s lokalnom samoupravom nisu ni nakon 20 godina uspjela dogovoriti o cjelokupnom sustavu zaštite i podrške u odgojno-obrazovnim, socijalno-zdravstvenim i rehabilitacijskim potrebama osoba s autizmom.

Postojeći centri za autizam u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku nisu odgovarajuće organizirani, nedostaju im stručnjaci, a za odrasle osobe nisu razvijene usluge koje bi im omogućile život u zajednici, ocjenjuje pravobraniteljica.

Upozorava i da u Hrvatskoj nije prepoznata potreba nekonvencionalnog pristupa skrbi osobama s poremećajem iz autističnog spektra te da postoje otpori sustavnim rješenjima na najvišoj razini državne vlasti.

Svi pokušaji da se problemu autizma pristupi cjelovito svedeni su, kaže, na dogovore, prijedloge, osnivanja međuresornih skupina, sastanke ministara, potpisivanje sporazuma, humanitarne akcije, ali bez konkretnog učinka i aktivnosti kojima bi se realiziralo ono što je potrebno.

Nakon što na Dan svjesnosti o autizmu s trgova odlete plavi baloni i iznova poslušamo obećanja državnih i lokalnih dužnosnika o izgradnji potrebnog sustava, preostaje nam nadati se da utrošeno vrijeme i energija nisu bespovratno izgubljeni i da će makar buduće generacije osoba s autizmom dobiti potrebnu podršku usmjerenu na zaštitu, a ne na kršenje njihovih ljudskih prava, poručuje pravobraniteljica.

Autizam je kompleksni razvojni poremećaj koji na svjetskoj razini zahvaća četvero do petero djece na 10.000 novorođenih, a njegov specifičan uzrok još uvijek je nepoznat. (Hina)