“Svi smo u regiji izloženi sužavanju prostora za javnu raspravu i slobodu, ali nas efekti financijskog kapitalizma i na privatnoj i društvenoj osnovi također sve više stišću, pacificiraju i depolitiziraju. Nasuprot tome mi želimo stvoriti platformu koja će dati alternativu, spriječiti dehumanizaciju i regenerirati društvene snage koje u tom žele sudjelovati”, kaže Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju o Zelenoj akademiji koja će se održati na otoku Visu krajem kolovoza.

U organizaciji Instituta za političku ekologiju, na otoku Visu će se u periodu od 20. do 26. kolovoza održati peta Zelena akademija, program političkog obrazovanja sastavljen od niza predavanja, diskusija i radionica. Pod radnim nazivom ”Točke preokreta”, ovogodišnje izdanje Zelene akademije nastavit će s modularnim radom u tri tematske cjeline (zajednička dobra, odrast, klimatska pravda), ali će se veliki dio programa baviti i suspenzijom demokracije, jačanjima društvenih pokreta, te razvojem novih ekonomskih alternativa. Organizacijski partneri su Zelena Europska Fondacija i Inicijativa otvorenog društva za Europu.

Kao svojevrstan poligon za razvoj progresivne misli i pokreta, ovaj se program bavi temama koje su konstantne i tiču se života više generacija. Područja zajedničkih dobara ili klime prolaze kroz dinamiku koju valja pomno pratiti i analizirati, kako bi se stvarao širi društveni pokret otpora današnjem sistemu koji navedena područja sve više ugrožava.

Pod radnim nazivom ”Točke preokreta”, ovogodišnje izdanje Zelene akademije nastavit će s modularnim radom u tri tematske cjeline (zajednička dobra, odrast, klimatska pravda), ali će se veliki dio programa baviti i suspenzijom demokracije, jačanjima društvenih pokreta, te razvojem novih ekonomskih alternativa.

“Glavni ciljevi Akademije se ne mijenjaju, njihova glavna putanja nije formulirana kroz potrebu dnevnopolitičke dinamike, iako sam sadržaj na potonju može bitno utjecati, budući da želimo politizirati javni prostor nametanjem tema koje su iz različitih razloga potisnute u drugi plan. Akademija je otpočetka zamišljena kao prostor razmjene, mjesto povezivanja i intelektualni poligon za progresivne društvene snage, pogotovo zelene i novu ljevicu koje su u političkom smislu u svojem formativnom periodu. U tom smislu, ona svojim programom nastoji pružiti podlogu i kontekst nekom društvenom djelovanju koje ne bi bilo oblikovano samo i jedino reakcijom na postojeće nepravilnosti koje nas okružuju. Tematski fokus na zajednička dobra, odrast i klimatsku pravdu je utoliko konstantan jer za takvu supstancijalnu društvenu promjenu podrazumijeva duži vremenski period koji bi zahvatio niz generacija. Ipak, bitna nam je ideja donijeti još razumijevanja, znanja i prilika za povezivanje svih onih koji u Europi i svijetu danas rade na sistemskoj promjeni koja ide ukidanju nejednakosti i prepoznavanju planetarnih granica sadašnjeg modela rasta. U tom smislu želimo prepoznati dinamiku koja može stvoriti momentum preokreta, pritiskom i stalnim djelovanjem na nekim točkama, odnosno pukotinama sadašnjeg sustava. Akademija utoliko služi kao mjesto gdje aktivisti uzimaju zalet, upoznaju nove modele rada ili ulaze dublje u neko područje relevantno za njihovo djelovanje”, kaže Vedran Horvat, izvršni direktor Instituta za političku ekologiju.

Pitanje zajedničkih dobara (commonsa) uvijek je aktualno, a zadnjih se godina nalaze na udaru transkontinentalnih sporazuma poput TTIP-a ili CETA-e, te neprekidnih mjera štednje. Stoga ovo područje u sebi sadržava i golemi mobilizacijski potencijal za demokratizacijom društvenih odnosa i nalaženjem alternative sadašnjem ekonomsko-političkom uređenju.

“Na tom području stvari se ne događaju toliko brzo, ali ono što brine je da se, kad govorimo o prijetnjama, događaju sustavno i uporno. Unazad dvije godine, na području commonsa u akademskom je svijetu došlo do puno većeg interesa i masovnijeg bavljenja što utječe na veću produkciju relevantnog znanja o tome i prisutnosti teme u znanstvenom polju. Ono što nas jednako zanima je na koji način commonsi imaju transformativnu ulogu u društvenoj promjeni koju zastupamo. Oni ne samo da nude drugačiji pogled na organizaciju odnosa u društvu, pitanje pravednosti, dostupnosti i distribucije resursa i mogućnosti, oni posjeduju latentnu konstitutivnu snagu uspostave društvene kontrole nad onima koji danas upravljaju, dakle posjeduju snažan demokratizacijski potencijal. Utoliko nisu samo inspiracija nekim društvenim pokretima, od Španjolske i Francuske do Hrvatske i Srbije, već postaju i stručna podloga za argumentirani otpor nekim modelima koji uključuju privatizaciju ili uzurpaciju javnih dobara. U ovom trenutku naši prijatelji iz inicijative Ne davi(im)o Beograd najistaknutiji su primjer takve borbe u regiji, uz dobro poznate slučajeve borbe protiv privatizacije autocesta u Hrvatskoj ili izgradnje apartmana na Srđu. Europom trenutno puže neko čudno biće koje želi dokinuti prostor slobode i rasprave, kojem je jedna noga fašizacija, a druga financijski kapitalizam. U tom smislu, commonsi su samo jedan od aspekata drugačijeg pogleda na svijet koji se suprostavlja toj pojavi, a njihova važnost je u upornoj demokratizaciji društvenih odnosa i raznim oblicima institucionalne inovacije”, smatra Horvat.

Kao i svake godine, Zelena akademija okuplja niz relevantnih predavača iz različitih dijelova svijeta koji će pokrivati širok spektar aktualnih tema.

”Možemo izdvojiti Joan Martinez Aliera, jednog od disciplinarnih tvoraca političke ekologije, Michel Bauwensa, svjetski poznatog aktivista na području digitalnih zajedničkih dobara, Edgarda Landera, poznatog latinoameričkog intelektualca, Hillary Wainwright, poznatu britansku aktivisticu i publicisticu, Ulricha Branda, istaknutog austrijskog ekonomista, Renate Avile i Srećka Horvata iz DiEM 25 te brojne druge jednako kvalitetne domaće i europske aktiviste, političare i stručnjake koji nam se pridružuju iz Srbije, Madžarske, Španjolske, Njemačke, Velike Britanije, Italije ali i Južne Amerike. Programski savjet Zelene Akademije u kojem osim ljudi iz Instituta za političku ekologiju sjede i Paul Stubbs, Tin Gazivoda, Srđan Dvornik, Jagoda Munić i Jovica Lončar kreirao je zajedno zgusnut program s kvalitetnim predavačima i dovoljno vremena za međusobno povezivanje”, objašnjava nam Horvat.
Sudionici Zelene akademije 2014. Sudionici Zelene akademije 2014.

Poseban fokus pridaje se zemljama Jugoistočne Europe, ali i Južne Amerike kao perifernim područjima koje financijski kapital centra posebno eksploatira.

Unazad nekoliko godina pokrenuto je jače povezivanje i razmjena sa zemljama europskog Juga, ali od prošle Akademije i s Južnom Amerikom.

“Akademija je naravno krenula od toga da u neposrednom susjedstvu razvije jednu platformu koja i politiku i prioritete u regiji prepoznaje na jednoj drugoj osnovi, gdje suradnju i povezivanje aktera u tom polju vidi kao nezaobilazni element u suprotstavljanju različitim verzijama financijskog kapitalizma koji regiju vidi kao resurs, ali ne vidi i društvo koje je taj život u regiji izgradilo i želi njime upravljati na kvalitetan način. To se sustavno ignorira, patronizira ili onemogućava. Unazad nekoliko godina pokrenuto je jače povezivanje i razmjena sa zemljama europskog Juga, ali eto od prošle Akademije i s Južnom Amerikom. Svi smo u regiji izloženi sužavanju prostora za javnu raspravu i slobodu, ali nas efekti financijskog kapitalizma i na privatnoj i društvenoj osnovi također sve više stišću, pacificiraju i depolitiziraju. Ta nekad i amorfna spodoba vrlo često koristi različite instrumente, od oštrih mjera štednje, privatizacije javne infrastrukture ili prirodnih resursa da bi namirila svoju neutaživu glad za profitom ali i determiniranjem životnih uvjeta koji su nam namijenjeni. Nasuprot tome mi želimo stvoriti platformu koja će dati alternativu i spriječiti taj oblik dehumanizacije i regenerirati društvene snage koje u tom žele sudjelovati”, zaključuje Horvat.

S obzirom na kvalitetan program koji će u šest dana zahvatiti mnoge goruće i bitne društveno-političke teme, ne sumnjamo da je pred nama jedna zanimljiva i kvalitetna Akademija koja će dodatno proširiti znanje i prostor progresivnim društvenim pokretima pred kojima je nužnost povezivanja i mobilizacije.

Za sudjelovanje na Zelenoj akademiji možete se prijaviti OVDJE do 10. srpnja.

Preuzeto sa portala: H-alter.org