Rezultati istraživanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazali su da se 46% ispitanih studenata osjećalo anksiozno u vrijeme pandemije koronavirusa. Ipak, interes za psihološko savjetovanje iskazalo je njih tek 32%, piše Tonči Gabelić za Studentski.hr.
Briljiranje u osnovnoj i srednjoj školi, odabir pravog i ‘profitabilnog’ zanimanja i fakulteta, bavljenje sportom i vannastavnim aktivnostima, pohađanje kulturnih događaja, balansiranje socijalnog života i održavanje zdravih veza. I još uza sve to zadovoljenje potrebe tijela za kvalitetnom prehranom i kvalitetnim snom. Zvuči kao nemoguća misija, a u realnosti se radi o svim obvezama i izazovima s kojima se mladi suočavaju. Ako svemu navedenome pribrojimo pandemiju koronavirusa dolazimo do zabrinjavajućih rezultata.
Krajem prošle godine Agencija za znanost i visoko obrazovanje predstavila je rezultate istraživanja Studenti i pandemija: Kako smo (pre)živjeli? Naime, istraživanje se bavilo dosegom i utjecajem pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u akademskoj godini 2020./2021., poput online i/ili hibridne nastave, različitih restrikcija u društvenom životu i sl.
Gotovo 4300 studenata sveučilišnih i stručnih studija davalo je odgovore na pitanja kako bi se procijenila kvaliteta visokoškolske nastave u jeku pandemije koronavirusa. Među ostalim, rezultati su pokazali kako je narušen osjećaj studenata pripadnosti akademskoj zajednici pa tako većina njih (73%) nije imala priliku upoznavati nove ljude kao u vremenu prije pojave koronavirusa. Prema zaključcima istraživanja, u studentskoj populaciji postoji značajna percepcija narušenosti mentalnog zdravlja tijekom razdoblja pandemije: 52 % studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije. Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50 % navelo je osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom (50 %).
Nadalje, zabrinjavajući su rezultati istog istraživanja koji pokazuju da se znatan broj studenata osjeća anksiozno (46%) te depresivno (29%). Za kraj izdvojimo kako je tek 32% ispitanih studenata iskazalo interes za psihološkim savjetovanjem uživo. Ipak, zabrinjavaju podaci da zbog straha od socijalne stigme, 12% studenata ne bi zatražilo stručnu psihološku pomoć, dok bi se 15% studenata neadekvatno osjećalo kada bi išlo terapeutu radi psihološke pomoći. Tek 25% studenata nije se susretalo s poteškoćama u pogledu mentalnog zdravlja te je u svojim komentarima navelo da se u novim, pandemijskim okolnostima osjećalo bolje nego prije.
Cijeli tekst pročitajte na stranici studentski.hr.
………………………………………..
Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.
