EHO, Nekategorizirano

Glas mladih u javnoj sferi

Mlade valja ohrabriti prikazima pozitivnih životnih priča i predstavljati uspjehe drugih mladih (Izvor: Unsplash)

U ovom razmatranju želimo čitatelje upoznati s nekim najčešćim rizicima, ali i zaštitnim čimbenicima, s ciljem širenja svijesti o važnosti rane prevencije i pozitivnog utjecaja na djecu i mlade. Na razini pojedinca, ustanovilo se da temperament i osobnost mogu igrati ulogu u razvoju problema u ponašanju, što je uočljivo kod djece koja su značajno teže odgojiva od ostale djece. To su, primjerice, djeca impulzivnog i ometajućeg ponašanja, djeca otporna na disciplinske postupke, djeca s ranim agresivnim i/ili antisocijalnim ponašanjem. Spol i dob igraju ulogu osobito u pojavi delinkventnog ponašanja: muški spol značajno više sudjeluje u kriminalitetu nego ženski, a delinkventno ponašanje vrhunac dostiže u adolescenciji i opada odrastanjem. Ustanovljena je i stanovita niža razina inteligencije maloljetnih delinkvenata u odnosu na nedelinkventne vršnjake kada su u pitanju počinitelji silovanja, suučesnici, oni koji ostavljaju vidljive tragove kaznenog djela, piše Nedjeljko Marković za Inkluziju.

Ulaganje u medijsku pismenost
Međutim pojedina kaznena djela – npr. krivotvorenje dokumenata, kaznena djela koja zahtijevaju organizatorske sposobnosti – čine intelektualno jači pojedinci. Ipak, izrazita intelektualna oštećenost ne predstavlja značajan rizični čimbenik, kao što se to odnosi na svega malo sniženu razinu inteligencije. Mentalni poremećaji i emocionalna obilježja također igraju značajnu ulogu na razini pojedinca: emocionalna nestabilnost, nedostatak emocionalne kontrole, razdražljivost i uznemirenost umanjuju sposobnost prilagođavanja društvenim prilikama i procesima, što dovodi do sukoba ili osjećaja neadekvatnosti. Stoga ulaganje u emocionalnu pismenost i jačanje emocionalne inteligencije – koja je, za razliku od opće inteligencije, promjenjiva i može se razvijati tijekom čitavog života – predstavlja važnu stavku u prevenciji nepoželjnog ponašanja.

Rizični su čimbenici u vršnjačkim skupinama asocijalna i antisocijalna ponašanja prijatelja, rizična ponašanja tijekom provođenja slobodnog vremena – naprimjer lutanje gradom – konzumiranje psihoaktivnih tvari i problemi u odnosima s vršnjacima poput sukoba s vršnjacima ili socijalne izolacije. Uključivanje učenika u izvanškolske aktivnosti, u razne inicijative i projekte, izviđače, volonterske organizacije može pomoći uspostaviti adekvatne i kvalitetne odnose s vršnjacima, pored poticanja na prosocijalna ponašanja. Također povezivanje s barem jednom odraslom osobom ili vršnjakom – npr. u obliku mentorstva, savjetovanja – koji ima pozitivan utjecaj na mladu osobu, može pomoći u razvijanju samopouzdanja i ostvarenju vlastitih potencijala, što smanjuje rizik razvoja daljnjih poteškoća.

Treba hvaliti vrednote koje mlade osobe mogu i trebaju imati

Unutar školske sredine, poremećaji tijekom školovanja, odnosno školski neuspjesi snažno su povezani s agresivnim i drugim oblicima problema u ponašanju, kao i s kriminalnim ponašanjem djece i maloljetnika. Klima u školi, politika škole prema učenicima i odnos pojedinih učitelja prema djeci može, u kombinaciji s drugim čimbenicima, imati visok utjecaj na pojavu problema u ponašanju. Problemi u školi mogu se stupnjevati od ranih akademskih problema – npr. loše i negativne ocjene – nedostatka motivacije i privrženosti školi, preko disciplinskih problema, ponavljanja razreda i prebacivanja u posebne programe, do isključenja iz ili napuštanja škole. Tako je niska razina obrazovanja značajna karakteristika mladih s težim oblicima problema u ponašanju. Bez potrebne kvalifikacije i zanimanja oni teško dolaze do zaposlenja što za posljedicu ima nerad i besposličarenje što omogućuje razvoj antisocijalnog ponašanja. Pohađanje škole može imati zaštitni učinak na maloljetnike koji su u djetinjstvu manifestirali probleme u ponašanju i koji potječu iz obitelji s poremećenim odnosima. Međutim u pojedinim slučajevima, napuštanje škole može i reducirati kriminalnu aktivnost, ukoliko je to okruženje pridonosilo razvoju poremećaja u ponašanju delinkventa.

Na razini šire društvene sredine, problemi ekonomske deprivacije, to jest siromaštva, i rasizma, niska razina socijalne kontrole, dostupnost nedozvoljenih supstanci, politika i stavovi zajednice o zloporabi droga, alkoholu i kriminalu, dostupnost vatrenog oružja, nasilje u medijima, visoka mobilnost stanovništva, niska povezanost članova zajednice te dezorganizacija zajednice utječu na povećanu stopu težih problema u ponašanju, osobito maloljetničkog kriminaliteta. Od obilježja zajednice značajnih u suzbijanju i prevenciji kriminaliteta, a to su zaštitni čimbenici, ističu se dostupnost i kvaliteta školovanja, zaposlenja, aktivnosti slobodnog vremena, službi i usluga usmjerenih zaštiti mentalnog zdravlja, socijalne skrbi, kvalitetan pravosudni sustav i slično.

Cjelokupan tekst pročitajte na stranici Matice hrvatske.

………………………………………………………………..

Tekst je objavljen u okviru projekta “Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca” koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Nositelj projekta je Matica hrvatska, a partneri su Udruga Pragma i Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Ukupna vrijednost projekta je 1.393.707,02 kuna.