Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027., kojim je Hrvatskoj na raspolaganju devet milijardi eura, bit će raspisani do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine, izvijestila je u četvrtak ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak.

Sljedeći četvrtak ministrica Tramišak i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira u Zagrebu svečano će potpisati Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske.

Naime, Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom za razdoblje 2021. – 2027., strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova EU-a, Komisija je odobrila 24. kolovoza, a njime se Hrvatskoj otvara put za povlačenje ukupno devet milijardi eura sredstava kohezijske politike.

Kako je istaknula Tramišak, prijave na natječaje će krenuti s početkom iduće godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu, pa će tako svi pozivi biti spremni za prijave s vrijednostima izraženima u eurima. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.

U novom razdoblju Hrvatskoj je zapravo na raspolaganju 14,4 milijarde eura, no za razliku od prethodne financijske perspektive, u novoj su sredstva za program ruralnog razvoja, što je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, izdvojena, pa stoga govorimo o devet milijardi eura, pojasnila je Tramišak.

Ministarstvo regionalnog razvoja upravlja s dva programa, ukupne vrijednosti gotovo 6,8 mlrd eura

Od tih devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je “ublažavanju klimatskih promjena”, 2,5 milijardi za “radna mjesta i jednakost”, 1,74 milijarde uložit će se u “inovativno i pametno gospodarstvo”, a 1,34 milijarde eura je za “promet”.

Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura.

Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.

Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta, a cilj prvog prioriteta, vrijednosti 1,2 milijarde eura, je jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije. To, između ostalog, uključuje podršku istraživačko-razvojnim projektima, podršku malim i srednjim poduzećima, jačanje njihove konkurentnosti, podršku novoosnovanim poduzećima iz područja istraživanja i razvoja, a tu je i nadogradnja digitalnih javnih usluga.

Drugi prioritet, “težak” 51,8 milijuna eura, proklamira jačanje digitalne povezivosti, što podrazumijeva nastavak ulaganja u širokopojasne agregacijske mreže.

Trećim prioritetom, od 2,1 milijardu eura, poticat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, zaštita okoliša i održivost resursa. Četvrti prioritet, vrijednosti 213,4 milijuna eura, obuhvaća razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo, a između ostalog uključuje ulaganja u infrastrukturu za električna vozila te biciklističke staze.

Peti prioritet, “težak” 1,01 milijardu eura, zagovara razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mreže (TEN-T) u području cesta i željeznica.

Naposljetku, šesti prioritet, iznosa 648,4 milijuna eura, zagovara ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Ciljevi ulaganja su razni – od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dječjem vrtiću, više od 1.660 novih mjesta u studentskim domovima, više od 4.300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a između ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.

Ministrica je u novoj financijskoj perspektivi posebno izdvojila ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja, za koja je namijenjeno 470 milijuna eura, od čega iz PKK-a kroz različite prioritete 404 milijuna eura, a 66 milijuna eura iz ITP-a.

Za razvoj gradova više od 680 mln eura

Kada je riječ o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima četiri prioriteta. Prioritet 1. proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554,8 milijuna eura, a između ostalog podržava inovacijske klastere, strateška partnerstva za inovacije, kao i ulaganja u rast i razvoj start-upova te malih i srednjih poduzeća. Pritom, za Panonsku Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura.

Prioritet 2., naziva “jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”, vrijedan je 146,6 milijuna eura, dok treći prioritet, “težak” 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.

U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681,3 milijuna eura, čije se financiranje u najvećem dijelu, od 509,7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3. Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.

Moguća su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu baštinu, poduzetničke inkubatore, energetsku učinkovitost, čisti i pametni gradski promet, a kako je rekla Tramišak, gradovima se daje mogućnost da kreiraju svoje strategije ulaganja.

Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura će biti usmjereno za ulaganje u otoke, što uključuje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu baštinu, prelazak na čistu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.

Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji gotovo 180 mln eura za “pravednu tranziciju”

Naposljetku, tu je i prioritet 4., naziva “pravedna tranzicija”, vrijedan 178,7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.

Prema analizi emisija ugljikovog dioksida (CO2), samo dvije županije, Istarska i Sisačko-moslavačka, mogu se osloniti na ta sredstva, što je posljedica činjenice da se tamo nalaze neke od industrija koje emitiraju značajnije emisije CO2, kao što su kutinska Petrokemija, Holcimova tvornica cementa u Koromačnu te termoelektrana Plomin.

“Smisao je da one tvrtke i industrije koje su bile najveći zagađivači i proizvodili najveće emisije CO2, imaju mogućnost izvršiti ulaganja, uz potporu EU-a, u smjeru novih tehnologija i smanjenja tih emisija”, pojasnila je Tramišak.

Ta su sredstva, napomenula je ministrica, uglavnom osmišljena kao dodatna sredstva, a ipak najveća ulaganja u modernizaciju i zeleniju tehnologiju moraju provesti sami gospodarski subjekti.

Tako, kada je riječ o termoelektrani Plomin, napomenula je Tramišak, ona nije inicijalno uspjela zadovoljiti uvjete Komisije jer je “prevelik zagađivač”, što drugim riječima znači da predloženo korištenje sredstava nije uključivalo dovoljno smanjenje emisija CO2.

Slično je bilo i s Petrokemijom, koja, kako su rekli iz ministarstva, “nije uspjela dokazati da novim tehnologijama uspijeva postići razine smanjenja razine CO2 ispod onog što je definirano regulativom za pravednu tranziciju”. “Ovdje su puno stroži uvjeti da biste uopće mogli ta sredstva koristiti”, napomenula je ministrica.

No, kao pozitivno Tramišak je apostrofirala navedenu mogućnost ulaganja u ljudski kapital, što podrazumijeva prekvalifikacije i usavršavanje radnika koji će u budućnosti ostati bez radnih mjesta gašenjem nekih od ovih industrija. (Hina)