Djevojke i žene valja u ranoj fazi obrazovanja informirati i poticati zanimanje za područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) radi borbe protiv rodne nejednakosti, složile su se u utorak u Zagrebu sudionice panela o ženama u STEM područjima.
“Najprije moramo rano početi s obrazovanjem, a u razgovor moramo uključiti sve rodove. Ključno je povećati osviještenost”, rekla je Martina Dimoska, prva analogna astronautkinja iz Sjeverne Makedonije.
Dimoska, sudionica panela “STEMazing Women” održanog u sklopu konferencije “Strong Women For A Stronger Adriatiac-Ionian Region”, rekla je da nije riječ o tome da žene gura u nešto što ne žele, već “o načinu na koji smo odgajane, koji nam dodjeljuje uloge koje moramo poštovati želimo li biti prihvaćene”.
Lidija Pansegrau Hadrović iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje je organizator konferencije, rekla je da “kako bismo ojačali jadransko-jonsku makroregiju, najprije moramo osnažiti žene”.
Hrvatska je krajem svibnja u Sarajevu preuzela predsjedanje Vijećem Jadransko-jonske inicijative (JJI) te provedbom strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).
Jadransko-jonska inicijativa pokrenuta je 2000. godine i u njoj uz Hrvatsku, Sloveniju, Grčku, Italiju te San Marino sudjeluju i sve države zapadnog Balkana osim Kosova.
“Prvi korak leži u tome da žene opskrbimo potrebnim alatima, resursima i podrškom kako bi mogle pokušati. To uključuje jednak pristup obrazovanju, profesionalnim prilikama i voditeljskim ulogama. Moramo ukloniti prepreke koje sprečavaju napredovanje žena koje im omogućuje da u potpunosti doprinesu razvoju i prosperitetu naše regije”, kazala je Pasengrau Hadrović.
Svega 14 posto žena u STEM-u
Savjetnica za makroregionalne strategije iz Europske komisije Helena Sundblad Schäfer rekla je da iako je sve više poslovnih prilika u STEM područjima, žene se i dalje suočavaju s preprekama, prije svega u pogledu rodnih stereotipa.
“Udio žena u STEM zanimanjima u zapadnom Balkanu iznosi svega 14 posto. No, moramo shvatiti postizanje jednakosti između muškaraca i žena koristi svima. Jačanje ženskih postignuća u obrazovanju doprinosi gospodarskom osnaživanju i uključivijem ekonomskom rastu”, dodala je Sundblad Schäfer.
Cristiana Carleti, savjetnica u talijanskom odjelu za jednake mogućnosti i sudionica panela, istaknula je podatak da iako se u programima obrazovanja za STEM područja (u Italiji) nalazi 40,9 posto žena, a 59,1 posto muškaraca, no da ipak 57,6 žena završava studij na vrijeme, u usporedbi s 53 posto muškaraca.
“Međutim, moramo također uzeti u obzir činjenicu da su žene u lošijem položaju što se tiče zaposlenja i razlike u plaćama. Ako govorimo o prosječnoj stopi pet godina nakon diplomiranja, naravno u STEM karijerama, stopa zaposlenosti iznosi 94,1 za muškarce i 90,9 za žene”, rekla je Carleti.
Moderatorica panela, zamjenica voditelja Predstavništva EK-a i voditeljica odjela za medije Andrea Čović Vidović, spomenula je da bi BDP po glavi stanovnika u Europskoj uniji mogao povećati za tri posto do 2050., odnosno da bi ukupni BDP mogao narasti na 820 milijardi eura, “kada bi više žena bilo u STEM-u”.
“Moramo informirati mlade žene. Postoje i statistike koje pokazuju da je trenutno broj digitalno nepismenih žena i djevojaka u porastu i da je značajno dominantniji u usporedbi s mladićima”, dodala je Čović Vidović.
Razbijanje stereotipa
Samra Mujačić, profesorica na Fakultetu elektrotehnike Sveučilišta u Tuzli, navela je podatke Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), prema kojima će u narednih 25 godina nestati 47 posto poslova i da će “65 posto djece koja danas ulazi u prvu razinu obrazovanja na koncu raditi na posve novim radnim mjestima koja još ne postoje”.
“Primarni zadatak obrazovanja postaje obučavanje učenika da se učinkovito nose s promjenama i izazovima s kojima će se suočiti tijekom posla i života”, kazala je Mujačić.
Dodala da na razini Europske unije samo 30 posto ženskog stanovništva radi u STEM područjima te da je “stoga ključno potaknuti djevojke u ranoj dobi prema karijeri u STEM-u i razbiti stereotipe da su visokotehnološke industrije isključivo za muškarce”.
Nina Drakulić, inženjerka telekomunikacija i osnivačica crnogorske nevladine organizacije “Montenegro Robotics” za promicanje robotike, na panelu je rekla da je nužno ojačati obrazovanje kako bi se postalo globalno kompetitivno u robotici.
“Zato što živimo u dobu tehnologije, STEM je svugdje: mobiteli, laptopi i sve. Stoga moramo premostiti jaz između teoretskog i praktičnog znanja kako bismo pomogli budućim učenicima da budu spremni za stvarni svijet. Kao inženjerka, nastavit ću motivirati mlade djevojke da postanu jedne od nas”, dodala je Drakulić.