Nekategorizirano, Stajališta

EP: Silovanje se mora uvrstiti u novi zakon protiv nasilja nad ženama

Eurozastupnice Frances Fitzgerald i Evin Incir zatražile su u ime Europskog parlamenta od vlada članica Europske unije da se u novu EU Direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji uvrsti kazneno djelo silovanja, čemu se protivi većina u Vijeću EU-a.

“Pozivamo sve vlade diljem EU-a da osiguraju da nova Direktiva o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji uključi i kazneno djelo silovanja. Zaobilaženje ovog gnjusnog zločina bilo bi šokantno i nazadno – uvreda i za žene i za muškarce. Ovo je prvi europski zakon koji se bavi online nasiljem, genitalnim sakaćenjem žena, prevencijom nasilja i zaštitom žrtava. Žene u Europi moraju znati da se u svim državama članicama Europska unija jednako snažno bori protiv nasilja nad ženama”, poručile su irska pučanka Fitzgerald i švedska socijalistica Incir, izvjestiteljice i pregovaračice Europskog parlamenta za Direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja.

“Europa osuđuje uporabu silovanja u ratnim sukobima i ukazuje na taj nasilan čin u državama koje nisu članice EU-a. Međutim upravo sada, tijekom pregovora između Europskog parlamenta i država članica o konačnoj verziji ovog zakona, većina vlada odbija uključiti silovanje u ovaj zakon koji je izvorno sastavljen da bi zaštitio žene upravo od tog zločina. Zaobilaženje ovog gnjusnog zločina bilo bi šokantno i nazadno – uvreda i za žene i za muškarce”, upozoravaju u otvorenom pismu Fitzgerald (EPP) i Incir (S&D).

Komisija je 8. ožujka 2022. predložila Direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, a Vijeće i Parlament usvojili su ove godine svoje pregovaračke mandate te pokrenuli trijalog među institucijama EU-a.

Jedan od glavnih elemenata prijedloga Komisije je načelo “Samo da, znači da”, “kriminalizacija silovanja na temelju nedostatka pristanka”. U nekim državama članicama potrebna je, međutim, upotreba sile ili prijetnje da bi se taj zločin kriminalizirao kao silovanjm.

Prema stajalištu Vijeća, odnosno zajedničkom stajalištu država članica na temelju kojeg rotirajuće predsjedništvo pregovara s Parlamentom, direktiva bi kriminalizirala sljedeća kaznena djela – sakaćenje ženskih spolnih organa, uhođenje na internetu, uznemiravanje na internetu, dijeljenje intimnih ili manipuliranih slika bez pristanka, poticanje na nasilje ili mržnju na internetu, ali ne i silovanje. Dokument su u lipnju usvojili ministri pravosuđa država članica.

Vijeće je u svom stajalištu isključilo silovanje jer, prema mišljenju pravne službe Vijeća, u ugovorima EU-a nema pravne osnove da se to definira kao zločin na razini EU-a.

Pravna služba, između ostaloga, smatra da bi definiranje silovanja kao zločina samo protiv žena bilo u neskladu s odredbama Ugovora EU-a o nediskriminaciji. Prema podacima Eurostata iz 2018. godine, 9 od 10 žrtava silovanja su žene. Pravna služba Vijeća smatra da činjenica da je manja vjerojatnost da će muškarci biti silovani, ne znači da oni nisu u usporedivoj situaciji sa ženama i djecom.

Europski parlament prihvatio je u srpnju odluku odbora LIBE i FEMM da se započnu pregovori s Vijećem, a pozicija EP-a jest da kazneno djelo silovanja treba biti obuhvaćenom novom direktivom.

“Sve vlade u EU-u trebaju imati jedinstveni pristup u borbi protiv ovih užasnih zločina. Sloboda kretanja ljudi je jedan o četiri temeljnih stupova Europske unije – unutar njezinih granica moramo jamčiti jednaku zaštitu ženama i muškarcima od svih oblika nasilja”, ističu u otvorenom pismu Fitzgerald i Incir.

“Pozivamo sve EU građane i njihove vlade da osiguraju da se u ovaj povijesni i revolucionarni zakon uključi i kazneno djelo silovanja”, poručuju eurozastupnice u pismu i podsjećaju da je nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje u Europi u porastu sa “zastrašujućim” statistikama.

Na plenarnoj sjednici EP-a u rujnu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u svom posljednjem govoru o stanju Europske unije spomenula direktivu i poručila da se “u zakon treba uvrstiti osnovno načelo – ne znači ne”. “Nema istinske jednakosti bez slobode od nasilja”, naglasila je von der Leyen.

Pregovaračice u ime Parlamenta već tada su poručile da njezina izjava sažima važnost ove direktive, odnosno da “bez da – nema pristanka”.

(Hina)