Brojni stručnjaci, kao i djelatnici Parka prirode Velebit protive se gradnji hidroelektrana u zaštićenim područjima, pa i gradnji male hidroelektrane na rijeci Krupi, u Zadarskoj županiji, te smatraju kako institucije ne bi ni trebale razmatrati takve zahtjeve budući da investitori brzo nakon gradnje zaborave na preuzete obveze za zaštitu prirode i okoliša.

Takvo su stajalište u zajedničkom priopćenju iznijele: Svjetska organizacija za zaštitu prirode – World Wide Fund (WWF Adria), Udruga BIOM, Eko pan i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode.

Ekološki aktivisti ističu da je rijeka Krupa najveća pritoka rijeke Zrmanje i sastavni dio Parka prirode Velebit te dio europske ekološke mreže Natura 2000. pa bi izgradnja hidroelektrane u tom zaštićenom području imala velik utjecaj na ekologiju i prirodne karakteristike područja stavljenog pod domaću i međunarodnu zaštitu.

Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata u WWF Adria, posebno ističe da je iznenađujuće loša kvaliteta elaborata zaštite okoliša za zahvat mHE Krupa, posebno zbog niza propusta i nedostatka ključnih podataka za utvrđivanje utjecaja planirane hidroelektrane na prirodu i okoliš rijeke Krupe, Park prirode Velebit.

Stručno vodstvo Parka također je protiv izgradnje mHE.

Privatni investitor, naime, planira sagraditi hidroelektranu snage 1,6 MW, pregraditi rijeku branom 1,5 m visoku i 45 m dugačku, preusmjeriti tok rijeke cjevovodom kroz brdo na turbinu u dužini od 170 m, urediti dna rijeke u površini od 2.000 metara četvornih te napraviti podzemni kanal kojim bi se hidroelektrana spojila na trafostanicu.

Provedba tih radova značajan je zahvat u kanjonu rječice Krupe, s tim da investitor ne planira nove pristupne putove na tom prilično nepristupačnom terenu, već radove planira izvoditi uz pomoć helikoptera, tvrdi Tibor Mikuška, voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode.

Upozorava i da se investitor sigurno ni u jednom trenutku nije zapitao o utjecaju buke helikoptera, vrtloga zraka i ispušnih plinova na prirodu i životinjski svijet tog zaštićenog područja, kao i da sve to poništava i samu svrhu i koncept zaštićenih područja.

U ime Eko pana Denis Frančišković se snažno protivi korištenju rijeke Krupe u hidroenergetske svrhe te podsjeća na njihovo nedavno iskustvo s rijeke Mrežnice i slapa Šušnjar, na kojem je izgrađena mala hidroelektrana Dabrova dolina “koja je prouzrokovala degradaciju lokaliteta i nagrdila krajolik”.

Taj primjer pokazuje da čim se dozvoli gradnja i izgradi neka mala hidroelektrana investitor brzo zaboravi na uvjete zaštite prirode i okoliša pa Vlada RH i odgovorne institucije ne bi ni trebale razmatrati takve projekte, zaključio je Frančišković.