Godine truda koji su angažirani mladi otočani ulagali u osnaživanje svog škoja, posljednjih se mjeseci poput aktivne žive ugrađuju u val pozitivne promjene oblikovan u Pokret otoka. Prva je to međuotočna inicijativu na Jadranu, čije je snažno ime odraz erupcije njihovih zalaganja za održivi i odgovorni razvoj otoka. Mljetu, Prviću, Hvaru, Braču, Šolti, Korčuli, Visu i Lastovu uskoro bi se u Pokretu trebala pridružiti ekipa s Dugog otoka, Murtera, Silbe i Cresa, pa je s vremenom izvjesno i konačno povezivanje svih jadranskih otoka, piše Slobodna Dalmacija.

-Trenutak je jednostavno sazrio, pa se sve odvija brzo i glatko. Već neko vrijeme svi nešto rade na svojim otocima, a sada, konačno umreženi, jurimo prema ostvarenju davno zacrtanih ciljeva – optimistična je Šoltanka Maja Jurišić, iz Udruge “Buđenje”.

S Majom smo se susreli na splitskoj Rivi, gdje je kratila vrijeme između dvaju trajekata, putujući na vjenčanje na Hvaru. Poziv na vjenčanje je, kaže, rezultat prijateljstva rođenog kroz druženja mlade inicijative, koja uspješno povezuje izolirane zajednice, dokazujući nemoćnoj administraciji da je i to moguće.

Sve je, objašnjava, krenulo iz znatiželje članova udruga “Fabrika ideja” s otoka Korčule i “Krok” s otoka Brača, koji su je posjetili kako bi proširili znanje i usporedili iskustva, a nakon što je na njihovu škoju održala praktične edukacije za nezaposlenu mladež. Neformalno je druženje, kaže, urodilo prvim idejama o umrežavanju, čemu je doprinio i pravovremeni poziv EU parlamentarca Davora Škrleca hvarskoj udruzi “Održivi otok” da mlade s otoka dovede u Bruxelles.

– Tamo se, osim nas, okupila ekipa sa šest otoka, među kojima i članovi udruga “Best of Brac” iz Supetra i “Kazališta Besa” s otoka Visa, s kojima smo brzo razvili priču o virtualnoj platformi, jer je ispalo da je najveći problem naša međusobna nepovezanost. Činjenica je da na svim otocima imamo slične probleme, različitog intenziteta; “Jadrolinija”, školovanje, zapošljavanje, iseljavanje, život izvan sezone…

Neki imaju pitanja, drugi odgovore, neki planiraju, a drugi već rade. Shvatili smo da bi povezani bili brži i produktivniji pa je tako i nastala virtualna platforma www.otoci.eu, koja danas okuplja stotinjak članova, što organizacija, što pojedinaca, i njihov broj iz dana u dan raste. Jedni drugima pružamo podršku i na tom su tragu već zaživjeli neki dobri projekti i suradnje – govori nam angažirana sugovornica, vidno zadovoljna energijom koja ih pokreće.

U širenju, kaže, nemaju granice, jer, kako ističe, što ih je više, jači su, što potvrđuje i činjenica da su nedavno ušli u radnu skupinu za izmjenu Zakona o otocima, gdje su prepoznati kao bitan faktor. Kako navodi, prilika je to djelom zaslužena suradnjom s Otočkim saborom, od čijeg iskustva imaju veliku korist. Ta je suradnja, objašnjava, dobar primjer razmjene znanja i ideja na uzajamnu korist, odnosno principa na kojem i grade rastuću zajednicu u Pokretu otoka.

– Međusobna interakcija gdje mi od njih dobivamo iskustvo, a oni od nas svježe ideje, inovacije, i prilagodbu novim tehnologijama, pokazatelj je dobre prakse. To je ono klasično udruživanje, na tragovima drevnih zadruga koje su upravo iz Dalmacije i krenule, a u kojima mi vidimo našu budućnost. Tek kada se okrenemo jedni drugima, pružimo si ruke i zajedno povučemo, otoci će krenuti naprijed – zadovoljno će mlada vizionarka.

Otok je emocija – ističe zatim, šireći osmijeh, pa dodaje kako svako tko na otok dođe i sam to prepoznaje.
Unatoč aktualnoj depopulaciji i odlasku mladih, kako navodi, na otoke doseljavaju neki novi ljudi, koji mijenjaju demografsku sliku i donose promjene.

– Mladi koji ostaju na otocima rado biraju liniju manjeg otpora, nesvjesni potencijala i mogućnosti, dok s druge strane ljudi koji dolaze imaju neku skroz drugu svijest. Žele revitalizirati otok, ne žele ga mijenjati. Donose novu energiju, znanje i vještine, pa ne čudi što većinu naših članova čini upravo ta skupina, a vrijedi i spomenuti i da naš “core tim” čini osam žena; Maja Dragojević i Iva Žanetić s Korčule, zatim Marica Grgurinović s Visa i Dijana Šabić s Brača, pa Ljubica Dijanošić i Nena Kolak s Hvara, te Antonija Banović iz Zagreba i moja malenkost. Morala sam ih spomenuti jer na isključivo volonterskoj bazi ulažu velike napore da se ova priča zakotrlja u pravom smjeru – otkriva nam pa dodaje kako unatoč općoj slici, postoje mnogi mladi i angažirani boduli, koji su se uspješno oteli letargiji te su neumorni nositelji promjena u svojim lokalnim zajednicama.

– Cilj nam je potaknuti održivi razvoj otoka kroz društveno zapošljavanje, reinvestiranje kapitala koji se generira na otoku, povezati turizam s ekološkom proizvodnjom lokalne hrane, te produžiti sezonu osmišljavanjem aktivnosti za otočane i goste kroz cijelu godinu – ističe spretna Šoltanka.

Naglasivši kako je među prvim zadacima pri pokretanju web platforme sastavljen kalendar otočnih događanja, koji donosi sve kulturno-društvene aktivnosti udruženih otoka na jednom mjestu, najavljuje kako će na profiliranju Pokreta kao info point-a pri planiraju posjete otocima i dalje vrijedno raditi. U prilici da na jednom mjestu okupe one koji nude sadržaje na otocima vide, kaže, veliki potencijal samoodrživosti njihove priče, čemu dugoročno i teže.

Uspiju li organizirati po jednog ambasadora na svakom od naseljenih otoka, “osobu koja je spremna potegnuti i u svojoj sredini biti glasnik ovih promjena i podrška svojim otočanima, te kolektivu donijeti input sa svog terena”, bit će, kaže, na dobrom putu ostvarivanja svojih ciljeva.

Paralelno s time, Maja ističe i važnost okretanja turistima, a pogotovo ljudima koji na škoju kupuju kuće, ali i dijaspori, u kojoj vide veliki potencijal. Riječ je, objašnjava, o skupinama koje žele pridonijeti boljitku otoka, ali ne znaju kako, ili za to nemaju alate, pa je Pokret zamišljen i kao spona između svih koji otoke vole i stvarnih potreba u lokalnoj zajednici.

A da je Pokret otoka pravovremena inicijativa potvrđuje navodeći kako su na razini EU-a već prepoznati kao potencijal mreže koja bi se mogla replicirati u Grčkoj, Španjolskoj i sličnim zemljama.

-Tamo se rade slične stvari, ali samo u domeni turizma, od toga rade isključivo biznis. I nama je financijska samoodrživost dugoročni cilj, ali neposredno smo fokusirane na ljude, na mapiranje stvarnih postojećih resursa i njihovo aktiviranje. Da vidimo što imamo na otocima, od prirodnih do ljudskih potencijala, pa da nadopunimo taj nedostatak s ljudima koji se međusobno posjećuju i pomažu. Da umrežimo ljude tako da svi otoci rastu zajedno – govori naša sugovornica, ne plašeći se naoko nedostižne utopije.