Socijalne nejednakosti u Hrvatskoj u posljednjih su se trideset godina značajno povećale, da bi se zahvaljujući provedbi socijalnih politika u zadnjih deset godina počele blago smanjivati, pokazuju rezultati nedavnog istraživanja o nejednakostima predstavljeni u četvrtak u Zagrebu, pri čemu se najveće i najdrastičnije nejednakosti odnose na stariju populaciju.

Istraživanje pod nazivom “Geometar jednakosti” proveo je Centar za mirovne studije u sklopu programa Ekonomsko-socijalna pravednost. U istraživanju je korišteno standardno mjerilo Ginijeva koeficijenta ekvivalentnog raspoloživog dohotka.

“Podaci prije i poslije socijalnih transfera, a u njih smo uključili i mirovine, pokazuju golemu razliku, što znači da bi Hrvatska, da nema socijalnih politika, bila na razini najgorih svjetskih primjera u Južnoj Americi”, kazala je Maja Pleić iz Centra za mirovne studije predstavljajući rezultate istraživanja u Dvorani Mueller Kina Europe.

Važnu ulogu socijalnih politika podupiru podaci o stopi rizika od siromaštva prije i poslije socijalnih transfera, koji pokazuju da bi bez njih u Hrvatskoj ona premašivala 40 posto, dok uz njih iznosi nešto ispod 20 posto, što je malo više od prosjeka Europske unije, ustvrdila je.

Pleić se u izlaganju dotaknula niza pokazatelja, od podataka o stopi rizika od siromaštva prema razini obrazovanja – koji pokazuju da je obrazovanje mehanizam koji štiti od siromaštva – do, među ostalim, podataka o preopterećenosti troškovima stanovanja prema statusu stanovanja, te drugih.

Istaknula je da su posebno velike razlike uočene po dobi, pri čemu su stariji od 65 godina starosti izuzetno ugrožena skupina, te bi, da nema socijalnih transfera, više od 80 posto te populacije živjelo u siromaštvu.

Kao jedan primjer navela je podatak da, ovisno o osnovi za mirovinu, prosječne mirovine kao postotak neto plaće iznose 40 posto, dok su invalidske mirovine 29 posto, a one braniteljske dosežu 88 posto prosječnog dohotka.

Tako je, u apsolutnom iznosu, u 2015. prosječna braniteljska mirovina iznosila gotovo pet tisuća kuna a ona invalidska 1800 kuna, upozorila je Pleić, istaknuvši kako ti podaci nisu poziv da se smanje mirovine braniteljima, već upozorenje da se s mirovinama u Hrvatskoj ne može normalno živjeti.

Razbiti mit o velikim socijalnim davanjima

“Hrvatsko društvo, koje se ubraja među deset najstarijih društava na svijetu, opterećeno je brojnim ekonomskim i strukturnim problemima te visokom stopom nezaposlenosti, a više od 40 posto populacije u ovoj je radnoj dobi neaktivno, dok je osobito visoka stopa nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine starosti”, kazala je nadalje Pleić.

Iznijela je i podatak da deset posto najbogatijih čini 23 posto hrvatskog nacionalnog dohotka, dok deset posto najsiromašnijih čini 2,3 posto. “To se možda čini kao velika razlika, no usporedimo li te podatke s onima na globalnoj razini, to nije ništa neuobičajeno”, napomenula je.

Također je istaknula kako je potrebno razbiti mitove da Hrvatska troši puno na socijalna davanja jer “podaci pokazuju da smo mi među zemljama koje najmanje izdvajaju u te svrhe, kao što smo i u slučaju poreza na rad u odnosu na EU jedna od zemalja s nižim stopama”.

Rezultati istraživanja pokazuju da se sustavna javna ulaganja u suzbijanje i smanjenje društvenih nejednakosti putem socijalnih transfera, javnog obrazovanja, univerzalnog zdravstvenog osiguranja i socijalnih usluga u zajednici isplate, ne samo radi ostvarenja ljudskih prava i dostojanstva svakog pojedinca, već i radi ekonomske održivosti i razvoja društva u cjelini, kazala je Pleić.

Problem društvenih nejednakosti ovisi o nizu faktora i manifestira se u nizu društvenih sfera, te stoga indikatori nejednakosti trebaju biti nit vodilja u oblikovanju ukupnog spektra javnih politika u ekonomskoj, društvenoj i kulturnoj sferi, ocijenila je.

“Danas kada smo dosegli prosjek EU-a po pitanju ekonomske nejednakosti, to nam ne treba biti sedativ, već poticaj da se fokusiramo na strukturalne investicije u obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, kako bi poticali dugoročni razvoj prosperitetne Hrvatske”, poručila je.

Od idućeg tjedna web stranica

Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije istaknula je kako je ključna ambicija u provedbi toga istraživanja bilo napraviti sveobuhvatnu bazu podataka od postojećih istraživanja i pokazatelja i različitih službenih izvora o nejednakostima u Hrvatskoj, obuhvaćajući podatke o nejednakostima u području ekonomije, socijalne zaštite, zdravstva, okoliša i infrastrukture, društvene participacije, pravosuđa i obrazovanja.

“No, ključni proizvod tog projekta je web stranica ‘nejednakosti.cms.hr’ koja će sljedeći tjedan biti upotpunjena i puštena u promet. Na njoj će biti vizualni prikazi svih podataka kojima će svatko moći pristupiti i pregledavati ih”, napomenula je Benčić.

Ta će se baza podataka redovito ažurirati, a trebala bi u prvome redu služiti istraživačima i svima drugima koji se bave tim pitanjima, ali i svima onima koji se bave javnim zagovaranjima i javnim politikama, kako bi sve podatke imali dostupnima na jednome mjestu te u njima našli argumentacijsku bazu za svoje inicijative, dodala je.

Benčić je na predstavljanju iznijela podatke o nejednakostima na razini županija, a nakon prezentacije održana je stručna panel rasprava u kojoj su sudjelovali Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja Zagreb, Jelena Ostojić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Paul Stubbs s Ekonomskog instituta.