Rezultati istraživanja o nejednakosti u Hrvatskoj predstavljeni su u ponedjeljak, 24. listopada u prostorijama Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Maja Pleić i Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije predstavile su istraživanje Geometar jednakosti koje je provedeno u sklopu programa Ekonomsko-socijalna pravednost Centra za mirovne studije, piše Osijek.031.

Iako su se socijalne nejednakosti općenito u Hrvatskoj u posljednjih deset godina počele blago smanjivati u usporedbi s razdobljem od prije dvadeset ili trideset godina, stopa rizika od siromaštva prije i poslije socijalnih transfera, koji uključuju i mirovine, pokazuje da bi bez njih u Hrvatskoj ona premašivala 40%, dok uz njih iznosi nešto ispod 20%, što je malo više od prosjeka Europske unije. Da nema socijalnih politika, Hrvatska bi bila na razini najgorih zemalja u Južnoj Americi, istaknuto je na predstavljanju.

Istraživanje je potvrdilo manje-više očekivane rezultate kada je riječ o geografskoj raspoređenosti nejednakosti: Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska najrazvijenije su županije u Hrvatskoj, s najvišom stopom zaposlenosti, primanjima i životnim standardom.

Na drugoj strani spektra, među sedam najslabije razvijenih županija u Hrvatskoj nalazi se svih pet slavonskih županija u kojima svaki peti čovjek živi na rubu ili ispod granice siromaštva, pokazalo je istraživanje Centra za mirovne studije.
Izravna usporedba pokazuje kako je Zagreb čak pet puta razvijeniji od slavonskih županija, jer ako Zagreb na skali od 1 do 10 zaslužuje desetku, slavonske županije na istoj skali nalaze se oko dvojke ili trojke.

Brojke tako pokazuju npr. da u Zagrebu u vrtić ide 92% djece u dobi od 3 do 5 godina, dok u Brodsko-posavskoj županiji u vrtić ide svega 22% djece. Slično je i s nezaposlenošću: u Zagrebu je 10% nezaposlenih, dok je u Osječko-baranjskoj županiji njih 36%, a u Virovitičkoj čak 44%.

Upozoreno je i na još jedan problem koji muči Slavonce, a to je odlazak mladih te starenje stanovništva koje je ostalo. Slavonske županije su po starosti u samom vrhu u Hrvatskoj. Stariji građani su skupina izrazito ugrožena mogućnošću siromaštva, a gotovo jedna četvrtina kućanstava s jednom osobom iznad šezdeset pet godina ne može si priuštiti pravilnu prehranu.

Ono što će uslijediti nakon ovog istraživanja jest analiza prikupljenih podataka, a potom i donošenje preporuka za smanjenje regionalnih razlika te razlika između određenih društvenih skupina. Jedno od rješenja o kojima se razmišlja je osnivanje Fonda solidarnosti u koji bi razvijenije županije uplaćivale sredstva za one manje razvijene, no za sada nije poznato hoće li takva inicijativa (i kada) zaživjeti.

Kao konkretan korak najavljena je izrada sveobuhvatne baze podataka od postojećih istraživanja i službenih izvora o nejednakostima u Hrvatskoj u području ekonomije, socijalne zaštite, zdravstva, okoliša i infrastrukture, društvene participacije, pravosuđa i obrazovanja te izrada web stranice „nejednakosti.cms.hr“ koja će uskoro biti puštena u promet a na kojoj će biti vizualni prikazi svih podataka kojima će svatko moći pristupiti i pregledavati ih.