Mreža mladih Hrvatske objavila je četvrti kvartalni izjveštaj, ujedno i posljednji ove godine, a odnosi se na položaj mladih na tržištu rada. Izvještaj naziva “Mladi nekad i sad” fokusira se na komparativnu usporedbu podataka iz 2015. i 2007. godine te trendove koji su se u međuvremenu dogodili.

Podsjetimo, tema prvog kvartalnog izvještaja bila je upoznavanje s NEET mladima, odnosno onima koji nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja te koji nisu zaposleni. U njemu su u MMH pokazali koje su najugroženije skupine mladih na hrvatskom tržištu rada te usporedili Hrvatsku i druge europske države.

U drugom su se bavili najznačajnijom mjerom aktivne politike zapošljavanja – stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa, a u trećem su predstavili prijedloge poboljšanja mjera aktivnih politika zapošljavanja.

U svom četvrtom izvještaju u MMH odmah na početku iznose činjenicu (prema Eurostatu) da je u prošloj godini čak 20,1 % mladih bilo u NEET statusu što nas dovodi na peto mjesto u Europi. Usporedbe radi, taj je postotak 2007. godine iznosio 14,5 posto na temelju čega se može zaključiti kako je kriza utjecala na položaj mladih na tržištu rada.
– Taj utjecaj i nije pretjerano značajan jer se radi o svega 5-6% razlike u nezaposlenosti te smo više-manje zadržali svoj položaj u odnosu na druge europske države.

Loše i još gore 

Zato je cilj ovoga izvještaja pokazati koliko se već loša situacija za mlade u Hrvatskoj zapravo značajno pogoršala – kažu u svom izvještaju nakon čega slijedi i objašnjenje.

U Hrvatskoj je prema Eurostatu najviši postotak mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav (44.3%); njih 32.1% je zaposleno, 3.4% ih je zaposleno i osposobljava se na radnom mjestu, dok 20.1% pripada NEET populaciji. Usporedivši to s 2007. godini dolazimo do podataka da je nešto viši udio mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav kada je taj broj iznosio 41%, ali se smanjio udio zaposlenih. U 2007. godini je zaposlenih bilo 41% dok je u 2015. taj broj pao na 32,1%. Udio onih koji su uključeni u učenje na radnom mjestu se nije promijenio.

Broj mladih se smanjio 

Ujedno su zanimljivi i ovi podaci Državnog zavoda za statistiku koji procjenjuje kako je sredinom 2015. godine u Hrvatskoj bilo 745.942 mladih osoba (15-29). Isti izvor procjenjuje kako je 2007. godine bilo 881.169 mladih što znači da se u periodu od 8 godina populacija mladih smanjila za 135.827. U postotcima to znači: populacija mladih danas je brojčano manja za 15.3% u odnosu na 2007. godinu.

– Ovi podaci upozoravaju na ponešto drugačije trendove u odnosu na udjele koje smo ranije prezentirali. Naime, ovdje možemo vidjeti kako zapravo dolazi do smanjenja broja osoba koje se nalaze u odgojno-obrazovnom sustavu i to sa 361.279 na 330.452. U promatranom periodu, više od 30 tisuća osoba manje nalazi se u odgojno-obrazovnom sustavu, točnije radi se o smanjenju od 8.5%. Broj zaposlenih također se srozao, i to sa 361.279 na 239.447.
Razlika je nevjerojatnih 121.832, tj. smanjenje od 33.7%.

Nažalost, i broj osoba koje su uključene u neki oblik učenja na radnom mjestu se smanjio i to za 5.479. Danas je čak 17.8% manje osoba uključeno nego li 2007. godine. Na kraju, možemo iščitati kako se broj osoba koje se nalaze u NEET statusu povećao s 127.770 na 149.934 što predstavlja povećanje od 17.8% – navode u svom izvještaju. Dakle, zadnjih osam godina, populacija mladih se smanjila za 15.3%. U isto vrijeme, broj zaposlenih se smanjio za 33.7%, dok se broj osoba u NEET statusu povećao za 17.8%. To znači 135.827 manje mladih i 121.832 manje radnih mjesta za mlade u samo osam godina – zaključuje u svom izvještaju Mreža mladih Hrvatske.

Ovaj osvrt je nastao u sklopu programa „Pronađena generacija: podrška kvalitetnom zapošljavanju mladih u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti“ financiranog od strane Ministarstva socijalne politike i mladih.

Maja Celing Celić