Nevladine organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Fond za humanitarno pravo iz Beograda te druge organizacije iz zemalja regje, predstavili su u ponedjeljak rezultate istraživanja o broju poginulih u ratovima na prostorima bivše SFRJ 90-ih godina i naglasili potrebu političke volje kako bi se ustrojila jedinstvena komisija (REKOM) koja bi istraћila zločine u tim ratovima te dokumentirala svaku žrtvu.

Vesna Teršelič iz Documente rekla je da je ovaj njihov zajednički napor potpora za zajedničko suočavanje s prošlošću te za uspostavu REKOM-a, regionalne komisije za dokumentiranje žrtava ratova na području bivše Jugoslavije.

Požalila se na nedostatak političke volje vlada postjugoslavenskih zemalja, kako u dokumentiranju sudbine žrtava, tako i počinjenih ratnih zločina, te torture i seksualnog zlostavljanja od 1991. do 2001. Podsjetila je da vlade imaju obavezu dokumentirati sudbine zatočenih i nestalih te pozvala hrvatsku Vladu da objavi podatke o ubijenima u Domovinskom ratu. Ocijenila je da su udruge obavile svoj dio posla, ali da svoj dio posla nije obavilo Ministarstvo branitelja i hrvatska vlada, kao ni institucije vlada u Srbiji, BIH i Kosovu.

Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo također je ukazala na potrebu političke volje i potpore dodavši da ona traje koliko jedan mandat predsjednika ili premijera neke zemlje. Mi nismo čekali potporu novih političara već radili na dokumentiranju žrtava ratova, rekla je.

Naglasila je da je empirijskim istraživanjima potvrđen identitet oko 22 tisuće žrtava ratnih sukoba na području bivše Jugoslavije od čega je oko sedam tisuća u Hrvatskoj. Osim identiteta potvrđene su i okolnosti smrti tih žrtava, dodala je. Kada se tome pridodaju podaci Haaškog suda već danas je potvrđen identitet oko 30 tisuća žrtava ratova 90-ih, kazala je.

I ona se zauzela za ustroj REKOM-a čije bi osnivanje inicirale države sa zapadnog Balkana, a kasnije i one države koje su u međuvremenu postale članice EU-a, izvijestila je. Naglasila je da je taj proces pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel i istaknula da bi se takav dokument o osnivanju REKOM-a mogao potpisati u srpnju ili kolovozu 2017.

Posebni interes izazvalo je i predavanje Dženane Karup Druško iz udruge Tranzicijska pravda, odgovrnost i sjećanje iz BIH koja je iznijela detalje vezane u nedavna uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju. Rekla je kako su na području HVO-a Orašje postojala dva mjesta koja su korištena kao logori u kojima je bilo oko 600 zatočenika i u kojima je zabilježeno da je bilo i zlostavljanja i silovanja.

Naglasila je da je i Državno odvjetništvo RH 2014. godine istraživalo taj predmet i te da je imalo kontatke s Tužilaštvom BIH na temelju Sporazuma o međunarodnoj pravnoj pomoći. Izvijestila je da je Tužilaštvo BIH dobilo oko 600 dokumentara od DORH-a i istaknula kako je u početku bilo 28 osoba na popisu osumnjičenih i da nije jasno kako je s 28 taj broj pao na 10 pripadnika HVO-a, isključivo Hrvata. Zašto se nestala ta imena zna samo nadležni tužitelj, dodala je. (HINA)