Više od 700 komentara zgroženih građana pristiglo je na upravo završenu javnu raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o zaštiti životinja kojim bi se, na još godinu dana, produžilo prijelazno razdoblje uzgoja životinja radi krzna, a više od 200 građana javilo se udruzi “Prijatelji životinja” jer žele udomiti činčile i tako ih spasiti smrti.

“Tijekom kampanje, ali i na poziv za udomljavanje, javili su se pojedinci koji su već udomljavali činčile od uzgajivača koji su prestali s radom zbog zakonske odredbe o zabrani. Za udomljavanje činčila iz uzgoja dosad se javilo više od 200 građana, a nove prijave svakodnevno stižu”, rekao je predsjednik udruge “Prijatelji životinja” Luka Oman.

“Želim biti ponosna na svoju zemlju jer se priključila civiliziranom svijetu, u kojem uzgoj životinja za krzno ne postoji”, “Vrijeme je da se prestane s ovom tužnom i barbarskom praksom”, “Želimo progresivnu, ne regresivnu Hrvatsku”, “Hrvatski sabor ima previše posla i ne treba mu, po hitnom postupku, bavljenje unazađivanjem Zakona” samo su neki od 700 komentara građana objavljenih na internetskim stranicama Prijatelja životinja.

Za jednu bundu ubiju 200 malih činčila

Građani su naveli i kako očekuju da će Ministarstvo poljoprivrede uvažiti mišljenja iznesena na javnoj raspravi i zaštititi postojeću zabranu uzgoja krznaša, umjesto da odredba bude “mrtvo slovo na papiru”, a javna rasprava “smokvin list demokracije na naš način”.

Činčile zbog krzna ubijaju s oko osam mjeseci, iako mogu živjeti čak do 20 godina. Za samo jednu bundu u prosjeku ih se ubije oko 200.

Prijatelji životinja poručuju kako onemogućavanje stupanja na snagu zabrane uzgoja životinja radi krzna, na kraju završenog prijelaznog razdoblja, čini štetu životinjama i zakonodavstvu, volji javnosti i onim uzgajivačima koji su pravovremeno prestali s radom, a pogoduje nekolicini uzgajivača, interesnoj manjini, koji su prekršili zakonsku odredbu.

Smatraju da Ministarstvo poljoprivrede može uvidjeti nakane nekolicine uzgajivača da zloupotrebe prijelazno razdoblje, kao i da će uvažiti volju građana te argumente za zabranu.

Veterinarska struka štiti životinje od uzgoja radi krzna

Stručnjaci upozoravaju da su za sisavce karakteristični bliski odnosi između majke i djece, a kod uzgoja za krzno mlade životinje se neprekidno odvajaju od majki koje su podvrgnute stalno novim trudnoćama.

“Zabrana uzgoja životinja radi krzna donesena je vrlo složno i raspravljalo se samo o dužini prijelaznog razdoblja, a prijedlozi su bili pet, sedam i deset godina. Zaista nema razloga da se hitno mijenja Zakon netom prije isteka iznimno dugog desetogodišnjeg prijelaznog razdoblja”, ističe Oman.

Kazao je da se o tom pitanju jasno oglasila veterinarska struka, te da pruža podršku postojećoj zakonskoj odredbi koja štiti životinje od uzgoja radi krzna. To potkrepljuju i znanstvene spoznaje i stručna mišljenja tijela EU-a, kao i praksa država koje su ukinule takav uzgoj.

“Da su činčile kao vrsta neadekvatne za farmski uzgoj te da njihovo držanje u uzgoju značajno narušava njihovu dobrobit i onemogućava vrsti svojstveno ponašanje navodi i Odjel veterinara male prakse Hrvatske veterinarske komore. Podršku je pružio Hrvatski veterinarski institut, a stručnjacima su se pridružile i javne ličnosti, među kojima i premjer Andrej Plenković. Zanimljivo je da su potporu dali i svi hrvatski zastupnici Europskog parlamenta”, ističe Luka Oman.

Podsjetio je na istraživanje javnoga mnijenja 2007., koje je pokazalo podršku više od 73 posto građana zabrani uzgoja životinja radi krzna, dodavši kako se danas svijest građana dodatno povećala.

“Vjerujemo da će Ministarstvo poljoprivrede zaštititi već donesenu hvalevrijednu odredbu Zakona, ispoštovati volju većine te spasiti životinje od daljnjeg uzgoja i ubijanja radi krzna. Umjesto unazađivanja već donesenih zakona vjerujemo da će se nadležno ministarstvo, Vlada i Sabor radije baviti novim Zakonom o zaštiti životinja koji može i treba donijeti očekivana poboljšanja”, ističe Oman.

Zabrana uzgoja životinja za krzno na ponos je čitave Hrvatske, poručio je.

Broj uzgajivača u Hrvatskoj se smanjuje

Po podacima Ministarstva poljoprivrede, broj uzgajivača je upola manji nego što to sami već gotovo dvije godine tvrde, kažu iz udruge i dodaju kako postoji samo tridesetak registriranih uzgajivača, no, nije poznato koliko ih je aktivno. Ističu da je uzgajivača više od pet puta manje nego ih je bilo u vrijeme donošenja zabrane.

Prijedlog dopune Zakona o zaštiti životinja bio je na javnoj raspravi do 20. prosinca. Njime se traži donošenje izmjene, produljenja prijelaznog razdoblja za uzgoj životinja radi krzna do 1. siječnja 2018., po hitnom postupku.

Unatoč prijelaznom razdoblju od 10 godina, koje je trebalo završiti 1. siječnja 2017. i dokad su uzgajivači trebali okončati proizvodnju, sada bi se uzgajivačima činčila omogućio uzgoj još godinu dana.

“Odredbom bi se omogućilo da mlade životinje dostignu zrelost koja je potrebna za njihovo korištenje, te bi se spriječilo izlučivanje (npr. usmrćivanje) ženki činčila u različitim fazama skotnosti. Do dostizanja zrelosti životinja potrebno je najmanje 8 mjeseci tako da je predloženo razdoblje optimalno za prestanak proizvodnje činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna”, stoji u obrazloženju. (Hina)