Politika ih ne zanima, europska mladež ne vjeruje previše političarima, ali ih svejedno zanima što se zbiva oko njih. Ne žele se tek tako odreći „projekta Europa“, tvrdi jedna studija.

Autor Maximiliane Koschyk

Teško je smjestiti „današnju mladež” u neku ladicu. Mladi se ne boje Putina, ali nemaju ni poštovanja prema holokaustu. Neki od njih Merkel smatraju cool, a za neke je savezna kancelarka neprijatelj broj 1. Oni ne izlaze rado na izbore, ali kad se radi o Europi, onda izlaze na ulice.

To je generacija koju je, čini se, teško shvatiti – i generacija čiji su interesi, brige i nade sada „obuhvaćeni” jednom opsežnom studijom. To je, kako kažu autori istraživanja „Generation What”, najveća europska studija o mladima. Studiju je naručila Europska radiodifuzna unija (EBU), a izradio ju je Sinus-Institut. U online-ispitivanju je dragovoljno sudjelovalo oko milijun mladih ljudi između 18 i 34 godine starosti iz ukupno 35 europskih zemalja.

Razgovarati s mladima, a ne o mladima

“Iz toga se može pročitati da mlada generacija ima potrebu reći tko su i kakvi su oni, a ne da samo istraživači govore o tome kakvi su navodno mladi, i to na temelju uzorka”, objašnjava Tobias Bönte iz Bavarske radio-televizije (BR), koja je zajedno s njemačkim javnim servisima ZDF-om i SWR-om podržala projekt u Njemačkoj.

Rezultat ispitivanja otkriva sliku mlade Europe koju zabrinjava socijalna nepravda, ali i koja ne vjeruje da politika može riješiti te probleme. 82% ispitanika nema povjerenja u politiku, a 45% njih nema „uopće nikakvo” povjerenje.

Znak ravnodušnosti

To je zastrašujući rezultat. Kad vidimo kakva je situacija u Njemačkoj, onda njemačka mladež doslovce „pršti” od pouzdanja: u Njemačkoj samo 23% mladih nema uopće nikakvog povjerenja u političke institucije – to je u europskoj usporedbi najniža vrijednost. To nije čudo, jer nezaposlenost u Njemačkoj nije ni blizu tako ozbiljan problem kao u Grčkoj, Francuskoj i Italiji. U tim zemljama je najmanje dvije trećine mladih frustrirano političkim vodstvom svoje zemlje.

Zasićenost politikom ipak nije znak ravnodušnosti europske mladeži. Baš suprotno: devet od deset ispitanika registrira porast stope nejednakosti u svojim zemljama. To je procjena koja je prisutna u svim zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju. Briga oko socijalnih nereda u budućnosti je najrašireniji strah trenutno prisutan među mladima u Njemačkoj.

No, svi oni koji će pomisliti kako je mladež Europe samo jedna nova generacija „bijesnih građana” koja želi raskrstiti s političkim establišmentom, ti se varaju, tvrde istraživači. Mladi Europljani se žele angažirati, žele nešto promijeniti. Rado i u onim područjima gdje po njihovom mišljenju ima najviše problema, na primjer u okviru neke političke institucije. U Njemačkoj je spremnost aktivnog djelovanja u političkim organizacijama najviše izražena (44%), u Grčkoj najmanja (13%).

Projekt “Europa”

Mladi Europljani su spremni izaći na ulicu za svoju budućnost, to su pokazala i posljednja okupljanja na kojima je demonstrirana solidarnost. Tko je odrastao s EU-om, za njega je zajednica država ipak više sredstvo za ostvarenje cilja nego povijesna mirovna zajednica koja je dobila i Nobelovu nagradu za mir: „Rado se koristi gospodarske prednosti, ali to nije projekt koji je u srcima mladih ljudi u Europi”, analizira Bönte.

Globalni problem – nezaposlenost mladih

Mladi imaju malo povjerenja u europski projekt i identificiraju se puno više s vlastitim podrijetlom nego s nadnacionalnom zajednicom. Ali unatoč tome, ni svaki šesti ispitanik podržava Frexit, Dexit ili neki drugi izlazak iz Unije. Mlade ne zanima ni rastući populizam: „Ono što su svakom slučaju možemo pročitati je da se sve u svemu vrlo skeptično gleda na nacionalizam”, kaže Bönte.

Sociolozi Sinus-Instituta te rezultate ovako analiziraju: „Usprkos njezinim greškama, većina mladih Europljana EU smatra korisnom za vlastitu zemlju. Ali s EU-om se povezuje nadu da će ona pronaći rješenja za goruće probleme našeg doba.” Tako si prije svih mladi Grci, koji su suočeni s gospodarskim problemima, najviše mogu zamisliti izlazak svoje zemlje iz EU-a.

Krizna iskustva EU-a

Tko je odrastao s otvorenim granicama, taj uči kako biti otvoren prema drugima, zaključak je koji bi se mogao izvući iz studije. Na pitanje da li bi u vremenima visoke nezaposlenosti poslove trebalo „rezervirati” za vlastite zemljake, dvije trećine mladih ipak podržava integraciju drugih na tržište rada.

Sve u svemu je mladež Europe optimistična. Nešto više od polovice ispitanika pozitivno gleda u budućnost. Voditelji studije iz Sinus-Instituta to objašnjavaju s „optimizmom mladih što se tiče rješavanja problema”. „Mlada Europa je odrasla s brojnim kriznim iskustvima: 11. rujnom, krahom internetskog burzovnog mjehura, slomom financijskih tržišta, klimatskom problematikom i na koncu izbjegličkom situacijom”, pišu istraživači. “Ako mladež Europe nešto zna i može, onda je to kako se odnositi s neizvjesnošću i krizama.”

Preuzeto sa portala: DW