Biti Rom ili Romkinja u Hrvatskoj nije nimalo jednostavno – može vam se dogoditi da dobijete otkaz, a kredit u banci tek kad promijenite prezime. Zaposlite li se kojim slučajem kao sezonski radnik/radnica, poslodavac će vas “pospremiti” daleko od očiju turista, a ako vam hitna medicinska pomoć ne želi doći jer živite u romskom naselju, možda će vam savjetovati da se u bolnicu, nemate li automobil – dovezete na tačkama.

Piše: Ema Sedlar, CroL

O svemu tome, kao i o položaju Roma u Hrvatskoj općenito, razgovarali smo s Davidom D. Orlovićem, jednim od osnivača i izvršnim direktorom Romskog nacionalnog vijeća, osnovanog prije pet godina na Svjetski dan Roma koji se obilježava 8. travnja.

• Kakav je bio položaj Roma u Hrvatskoj kroz povijest?

– Položaj Roma kroz povijest bio je težak. Najteže razdoblje Romske povijest je genocid koji su nad Romima u Republici Hrvatskoj izvršile ustaše tokom Drugog svjetskog rata. Kad je riječ o položaju Roma u moderno vrijeme, od kraja drugog svjetskog rata i početka procesa individualne i kolektivne zaštite ljudskih i manjinskih prava, položaj Roma na ovom području trebamo gledati u dva razdoblja. Prvo razdoblje je vrijeme jugoslavenskog socijalizma, a drugo počinje osamostaljenjem Republike Hrvatske i tranzicijom iz socijalizma u kapitalizam.

Položaj Roma u vrijeme socijalizma nije dobro istražen ali ono što možemo istaknuti je da je i romska zajednica živjela i djelovala unutar sustava koji je, posebno u prvim desetljećima, tražio potpunu poslušnost svakog pojedinca i zajednice dok je vremenom došlo do određenih pomaka što je rezultiralo i priznanjem statusa narodnosti romskom narodu te stvaranja prvih romskih organizacija i njihovog povezivanja s Romima u drugim zemljama.

Ključni problem je niska obrazovanost Roma

Najpozitivniji dio tog razdoblja za Rome je bio vezan za njihov socioekonomski položaj. Socijalizam je i Romima pružao mogućnosti obrazovanja na svim razinama i mogućnosti zapošljavanja te ravnopravan pristup socijalnim i drugim službama. Dio Roma je to iskoristio, obrazovao se i ostvario pretpostavke za normalan život, ali veliki broj je ostao na marginama društva.

Uspostavom demokratskog sustava počinje nova faza u kojoj, kad je riječ o Romima u Republici Hrvatskoj značajnijih pomaka nema sve do početka 21. stoljeća kad se vrlo polako počinje otvarati tzv. romsko pitanje. Značajan doprinos dao je ulazak Republike Hrvatske u proces Dekade za Rome. U zadnjih desetak godina položaj Roma i njihovo uključivanje predmet je više planova i nacionalnih strategija, a postignuti su i određeni pozitivni pomaci posebno u području obrazovanja. Ali još je dalek put pred nama.

• Jesu li Romi danas u Hrvatskoj diskriminirana manjina?

– Ako trebamo ukratko opisati položaj Roma onda je potrebno reći da je položaj Roma još uvijek vrlo težak. Romska zajednica, uz srpsku, prema gotovo svim međunarodnim izvješćima trpi najviše diskriminacije i u najtežem je položaju. Problemi su brojni i često vrlo složeni i zahtijevaju ne samo novac i vrijeme, nego i znanje i političku volju, ali i spremnost pripadnika romske zajednice za promjene.

Na Filozofskom fakultetu nemamo ni jednog studenta Roma iz Hrvatske, ali imamo spomen-ploču prvoborcima i gromoglasne najave tzv. Romskih studija. I to po principu, “uvezimo Rome predavače, uvezimo Rome studente i proglasimo to originalnim hrvatskim proizvodom”

Romsko nacionalno vijeće kao jedna od najaktivnijih organizacija za ostvarivanje i zaštitu prava Roma aktivna ne više različitih područja. Prvi prioritet RNV-a jest obrazovanje. Ako uspijemo postići da je stupanj prosječne obrazovanosti Rome podigne sa sadašnje katastrofalno niske razine to će uz direktne donijeti i veliki broj indirektnih rezultata i pozitivnih posljedica. Obrazovan Rom ima puno veću mogućnost, uz sve teškoće zbog ekonomske krize, dobiti pristojan posao od kojeg obitelj može živjeti. Redovan posao otvara i mogućnosti poboljšanje stambenog standarda, a onda to u kombinaciji s obrazovanjem rezultira i smanjenjem zdravstvenih rizika.

Kroz razne strateške dokumente bar načelno smo pokrenuli procese pozitivne diskriminacije pri zapošljavanju, ali uz otpore provođenju tih politika koje dolaze iz raznih smjerova, kad je riječ o poboljšanju položaja Roma ključni problem je niska obrazovanost. Vlada može sutra raspisati javne natječaje da svako ministarstvo zaposli dva ili tri Roma.

Intervju u cijelosti pročitajte na portalu CroL.