‘Četrdeset posto žena koje su bile trudne bilo je izloženo nepovoljnom postupanju poslodavaca zbog trudnoće odnosno korištenja rodiljnih prava’, kaže voditeljica programa Socijalna pravda i jednake mogućnosti u Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI)

Piše: Mirna Jasić Gašić, Novosti

Kako komentirate izjavu ministra Marka Pavića da radi na demografskoj mjeri kojom bi majkama i posvojiteljicama bile povećane mirovine za svako rođeno i posvojeno dijete?

Iz takve izjave možemo zaključiti jedino da će ostale žene koje nisu rodile ili posvojile imati manje mirovine, iako ionako imaju manje mirovne samo zato što su žene i manje su plaćene od muškaraca. Svakako me zanima vidjeti pojašnjenje ove mjere pa ću je rado komentirati u cijelosti.

Kakva je politika prema majkama u Hrvatskoj?

Bez obzira na to što su žene u Hrvatskoj u postotku obrazovanije od muškaraca (60 posto), predstavljaju najveću društvenu skupinu koja je suočena s diskriminacijom temeljem spola u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi. Diskriminacija se pojavljuje najčešće u području rada i zapošljavanja, gdje žene čine većinu nezaposlenih, većinu zaposlenih na određeno vrijeme, većinu u potplaćenim sektorima, većinu žrtava uznemiravanja po spolu ili seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu. Na tržištu rada i dalje postoji rodno uvjetovana segregacija zanimanja koja je usko povezana s jazom u plaćama između žena i muškaraca. Navedeno učvršćuje postojeći jaz u mirovinama između žena i muškaraca i doprinosi održanju veće izloženosti žena u starijoj životnoj dobi riziku siromaštva.

Koliko su diskriminirane zbog trudnoće i materinstva?

Četrdeset posto žena koje su bile trudne bilo je izloženo nepovoljnom postupanju poslodavaca zbog trudnoće odnosno korištenja rodiljnih prava. Iako u Zakonu o ravnopravnosti spolova stoji da se ‘nepovoljnije postupanje prema ženama na osnovi trudnoće i materinstva smatra diskriminacijom’ i bez obzira na antidiskriminacijske odredbe Zakona o radu, 61 posto žena barem je jednom doživjelo diskriminatorna pitanja tokom razgovora za posao. Žene se teže zapošljavaju, slabije su plaćene i rade u nesigurnijim oblicima radnih odnosa. Posebno su pogođene nedostatnom podjelom poslova u obitelji. I danas se u obitelji pretežno žene brinu o djeci, starijima i osobama s invaliditetom. Diskriminacija u svijetu rada često vodi u ekonomsku ovisnost, a ekonomska ovisnost otvara vrata ekonomskom i drugim vrstama nasilja. Samohrane majke su u najtežem položaju jer sustav podrške institucija ne funkcionira. Na našem portalu Radnica.org prikazana su svjedočanstva žena o iskustvima na tržištu rada.

Preuzeto sa portala Novosti