Po ocjeni i vladajućih i oporbe, Slonjšak je napravila izuzetne rezultate u promicanju prava osoba s invaliditetom, njihovu uključivanju u svakodnevni život te rušenju predrasuda prema OSI populaciji

Hrvatski sabor u ponedjeljak je jednoglasno, na još jedan osmogodišnji mandat, imenovao Anku Slonjšak pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, za to imenovanje izjasnilo se svih 111 nazočnih zastupnika.

Slonjšak (43) diplomirana ekonomistica, prvi put je pravobraniteljicom imenovana 2008. godine i od tada je, i po ocjeni i vladajućih i oporbe, napravila “izuzetne” rezultate u promicanju prava osoba s invaliditetom, njihovu uključivanju u svakodnevni život, rušenju predrasuda prema tim osobama.

Oporba je prozvala tehničku Vladu, ali i saborsku većinu da su se prekasno uključili u postupak imenovanja pravobraniteljice. Činjenica je da je Slonjšak mandat istekao 30. svibnja, njenim zamjenicima istječe danas, a Vlada se u tu “priču” uključila tek koncem ožujka, podsjetio je Goran Beus Richembergh, prozivajući vladajuće da su sustav pravobraniteljstva doveli “do pucanja”.

“Da danas ne glasujemo o imenovanju, Hrvatska bi ostala bez instituta pravobraniteljice”, ustvrdio je Beus i zatražio od resorne ministrice socijalne politike i mladih Bernardice Juretić da se u Vladino ime ispriča zbog toga.

Juretić je to učinila, te istaknula da “smo još uvijek u terminu”, odnosno da će pravobraniteljica od utorka biti na funkciji i da Ured neće ostati bez čenika.

Ministrica je Sabor izvijestila da je Vlada objavila javni poziv za prijavu kandidata za pravobraniteljicu i da je zaprimljeno pet prijava. S obzirom na kompetencije i dosadašnje iskustvo u zaštiti osoba s invaliditetom te ocjene njene motivacije za daljnje djelovanje, Slonjšak u najvećoj mjeri odgovara dužnosti pravobraniteljice, rekla je ministrica Juretić.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner ‘lopticu odgovornosti’ za neimenovanje pravobraniteljice, prebacio je u oporbeno dvorište. Oporba je na saborskom Predsjedništvu odbila prijedlog da se održi još jedna saborska sjednica i da na njoj bude imenovanje, rekao je Reiner.

Ne može se oporba okrivljavati za nešto što pozicija nije napravila, to je minimum koji je treba poštovati, uzvratila mu je Vesna Pusić (HNS).

Zakonski, pravobraniteljica ima širok djelokrug rada, štiti i promiče prava i interese osoba s invaliditetom, predlaže mjere za izgradnju cjelovitog sustava njihove zaštite, predlaže mjere za unapređenje kvalitete njihova življenja.

Pravobraniteljica sudjeluje u postupku izrade nacrta propisa koji se odnose na prava osoba s invaliditetom, a jednom godišnje Saboru podnosi izvješće o svom radu.

Povodom ponovnog izbora za pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak javnosti se obratila priopćenjem:

“Dana 17. listopada 2016. ponovno sam imenovana na dužnost pravobraniteljice za osobe s invaliditetom nakon što mi je 30. svibnja 2016. istekao prvi mandat od 8 godina. Usprkos tome što je Vlada RH do isteka mandata pravobranitelja bila dužna provesti javni poziv i u Sabor uputiti prijedlog za imenovanje novog pravobranitelja, došlo je do nedopustivog kašnjenja uslijed čega je institucija Pravobranitelja za osobe s invaliditetom djelovala bez čelnika, a osobe s invaliditetom ostale su bez djelotvorne zaštite svojih prava i interesa. Kad je 17. listopada 2016. istekao mandat dosadašnjih zamjenika doveden je u pitanje i nastavak rada institucije što je pravovremenom reakcijom novog saziva Sabora ipak izbjegnuto.

U dosadašnjem radu zalagala sam se za unaprjeđenje položaja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u hrvatskom društvu, slijedila njihove interese i postupala savjesno i po svom najboljem znanju u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i drugim nacionalnim i međunarodnim dokumentima. To je bilo razdoblje koje je obilježeno značajnim i intenzivnim zakonodavnim promjenama, ali i promjenama u shvaćanju invaliditeta. Bilo je to vrijeme nerazumijevanja, ali i radosti kad bi se uspjeli izboriti za rješavanje teških životnih situacija djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom koje su se obraćale Uredu. Taj period moga života je značajan jer sam se osvjedočila da upornim i odlučnim zalaganjem institucija pravobranitelja za osobe s invaliditetom u suradnji s osobama s invaliditetom, njihovim udrugama, stručnjacima i drugim institucijama može ostvariti pozitivne promjene na zakonodavnoj razini. Istovremeno sam se trudila da svaka osoba dobije moju pozornost i vrijeme i da doprem do osoba s invaliditetom na cijelom području Hrvatske posebno u malim sredinama gdje su njihova prava posebno ugrožena. Upravo zbog toga je i jedan od glavnih ciljeva u mom novom mandatu otvaranje područnih ureda koji bi instituciju pravobranitelja približili upravo tim osobama s invaliditetom.

Davanjem povjerenja za naredni mandat od osam godina pružena mi je prilika da nastavim započete aktivnosti na pozitivnim društvenim promjenama i poduzimam korake kako bi hrvatsko društvo osiguralo stvarnu ravnopravnost osoba s invaliditetom, a ne samo onu deklarativnu.

Sa znanjem koje sam stekla, iskustvom pravobraniteljice, ali i svojim 24-godišnjim iskustvom života osobe s tetraplegijom, smatram da i dalje mogu odlučno zastupati interese osoba s invaliditetom i inzistirati da se pri donošenju zakona uvaži njihovo pravo na osiguranje podrške koju im je društvo dužno osigurati kako bi mogli biti ravnopravni građani. U skladu s vizijom Ureda koju smo formulirali u prvom mandatu želim i dalje biti glas svih osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji i njihov most prema institucijama koje mogu sustavno riješiti njihove teškoće. Kao što sam isticala u svojim susretima s osobama s invaliidtetom, želim da budemo vidljivi, aktivni i uključeni.

Zahvaljujem svima koji su mi pružili podršku te prepoznali moj rad i rad zaposlenika Ureda te vjerujem da zajedničkom suradnjom uz otvorenost, razmjenu iskustva, znanja, stavova i prijedloga možemo učiniti život osoba s invaliditetom u RH dostojnim svakog čovjeka.”

Preuzeto sa portala:  In Portal