Autonomna ženska kuća Zagreb (AŽKZ) upozorila je u utorak da, unatoč promjenama zakona, u Hrvatskoj jačaju loše prakse koje pogađaju žene žrtve nasilja, među kojima je i ta da počinitelji nasilja svoje žrtve zlostavljaju kroz sustav.

“Ne radi se o izoliranim incidentima, nego o brojnim prijavljenim slučajevima koji upućuju na strukturalni problem i predstavljaju diskriminaciju na temelju spola”, priopćuju iz AŽKZ uoči sutrašnjeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Govoreći u ime žrtava koje su preživjele nasilje, ističu da su počinitelji nasilja našli nove mehanizme zlostavljanja kroz sustav, i to “jednostavnim optuživanjem žrtve nasilja da izmišlja događaje i manipulira djecom”.

Kažu da su stručnjaci nekada imali jasan stav i uspješno rješavali očito neosnovane optužbe, a da su danas žene na taj način zarobljene u dugotrajnim i iscrpljujućim sudskim postupcima.

Među ostalim, upozoravaju na činjenicu da stručnjaci nasilje nazivaju konfliktom. Tako, smatraju u AŽKZ, stručnjaci odstupaju od jasnih razgraničenja postupanja u slučaju nasilja i u slučaju konflikta.

“Žrtvama nasilja na taj način snažno otežavaju život i dovode do nezakonite ili nesrazmjerne intervencije države u njihov privatni i obiteljski život”, smatraju.

Vladina kampanja treba se usmjeriti i prema stručnjacima

Također, tvrde da stručnjaci, pod krinkom ravnopravnog roditeljstva, donose sudske odluke koje su u suprotnosti s Obiteljskim zakonom što, kako kažu, nije dozvoljeno niti zakonito postupanje.

Kažu i da su ove godine, prvi put u 31 godinu od kada postoje, u sklonište primili ženu koja je žrtva strukturalnog nasilja zbog postupanja jednog Centra za socijalnu skrb i koja zbog toga trpi posljedice.

“Ove smo godine po prvi puta čuli od psihologa jednog Centra za socijalnu skrb da se čl. 31. Istanbulske konvencije tumači u korist oca zlostavljača, a ne majke koja je zbog nasilja s djetetom smještena u sklonište”, navode i dodaju da je učestalost nepravde prema ženama u sudskim postupcima i u postupcima pred Centrom za socijalnu skrb upućuje na to da se radi o strukturalnom problemu koji posljednjih godina postoji i zaživio je kao loša praksa.

Ta praksa, kažu, nije u skladu s minimalnim standardima za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela sadržanim u Direktivi 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća Europe.

Stoga predlažu da se ciljevi Vladine kampanje usmjerene na zaustavljanje nasilja nad ženama i u obitelji prošire i usmjere prema stručnjacima, kako bi ih se educiralo o radu s osobama koje su proživjele interpersonano nasilje. Predlažu i uspostavu međuresorne suradnje kako bi loše prakse prestale, kao i preispitivanje i vrednovanje načina vođenja dosadašnjih edukacija i osoba koje educiraju jer su, smatraju, dovele do neželjenih posljedica koje će se teško otkloniti.

“Upozoravamo pri tome da su žene iscrpljene dugotrajnim sudskim i drugim postupcima i da često nemaju energije voditi strateške slučajeve pred Ustavnim sudom i Europskim sudom za ljudska prava”, poručuju iz Autonomne ženske kuće Zagreb. (Hina)