EHO, Nekategorizirano

Bogatiji smo za ono što dajemo

Naš je sugovornik voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu fra Vladimir Vidović gdje tijekom adventa vode humanitarnu akciju Obrok za obrok piše Klara Jakobović za Inkluzija.hr.

S jedne strane postoji masovna potrošnja, sjaj i adventsko blještavilo, uz groznicu predbožićnog kupovanja, a s druge strane glad, neimaština i osobe koje žive, prema riječima pape Franje, na samoj periferiji društva. Kako spojiti te dvije krajnosti? Recept za navedeno otkrili su zagrebački franjevci sa Svetoga Duha koji od 2018. godine organiziraju humanitarnu akciju Obrok za obrok, i to pod privlačnim i zanimljivim sloganom: „Pojedi dobro jelo i učini dobro djelo.“

Voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu fra Vladimir Vidović četvrti na fotografiji sa suradnicimama/ Izvor: Caritas župe sv. Antuna Padovanskog

Autentičnost akcije
Humanitarna akcija započela je sasvim slučajno, prepričava njezin voditelj, a ujedno i voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu, fra Vladimir Vidović. „Humanitarna akcija prvi je put realizirana 2018. godine. Te smo godine u listopadu dobili ponudu, odnosno priliku da kao franjevci budemo prisutni na tradicionalnoj manifestaciji Advent u Zagrebu. Veliki je to događaj koji okuplja mnoštvo obrtnika, različitih proizvođača i ugostitelja, a našoj Pučkoj kuhinji također se ponudila prilika da bude prisutna među njima. Ostao sam iznenađen tom ponudom jer je ipak zagrebački Advent bio tri puta biran najboljim božićnim sajmom na razini cijele Europe i prisustvovati jednoj takvoj manifestaciji bilo je zaista izazovno. Moja braća franjevci i ja dobro smo promislili o toj ponudi koju smo u konačnici i prihvatili. Te prve dvije godine bili smo prisutni u samom središtu grada, odnosno na zagrebačkom Zrinjevcu“, pojašnjava početke ove humanitarne akcije fra Vladimir Vidović.

Nikoga ne pitamo za vjeroispovijest. Vidimo prije svega čovjeka, brata i sestru u potrebi
Zahvaljujući humanitarnoj akciji Obrok za obrok, tijekom adventa možete konzumirati hranu, piće i slastice, a sve što platite odlazi u humanitarne svrhe, odnosno sav prikupljeni novac od prodaje namijenjen je za rad i djelovanje Pučke kuhinje koju vodi Caritas župe sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu. Iako su prve dvije godine franjevci svoju adventsku kućicu imali na već spomenutom Zrinjevcu, zadnje dvije godine njihova adventska kućica „prebacila“ se ispred Pučke kuhinje na adresi Sveti Duh 33. Fra Vladimir Vidović ističe kako se njemu više dopada adresa na Svetom Duhu jer pridonosi još većoj autentičnosti humanitarne akcije. „Dopodne na ovoj adresi pripremamo tople obroke za naše korisnike, a popodne na istoj lokaciji provodimo humanitarnu akciju na kojoj prikupljamo sredstva s kojima ćemo narednih dana financirati rad naše Pučke kuhinje“, pojašnjava voditelj humanitarne akcije.

A ponuda adventske kućice koja nosi simpatičan i simboličan naziv Kod fratara nije ništa lošija od štandova koji se nalaze na frekventnim gradskim lokacijama. „Naša adventska ponuda koncipirana je tako da je usko vezana uz samostanski jelovnik i samostanski način života. U ponudi tako imamo sada već poznatu samostansku sarmu, kobasice iz domaće radinosti koje radimo prema tradicionalnoj recepturi. Dakle, naše kobasice nisu industrijske, a mi fratri sudjelujemo u njihovoj izradi. U ponudi imamo i kuhano crno i bijelo vino vrhunske kvalitete, a da je doista vrhunsko ističu i posjetitelji naše adventske kućice. Od ove smo godine u ponudu ubacili i nešto više dalmatinskog štiha pa se kod nas sada mogu konzumirati i popularne fritule. Svatko, stoga, na ovom prostoru može pronaći nešto za sebe“, tvrdi fra Vladimir Vidović. Sva financijska sredstva prikupljena od prodaje na adventskoj kućici namijenjena su potrebama Pučke kuhinje koja djeluje na adresi Sveti duh 33.

Kadeti s obližnjeg vojnog učilišta i studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta k nama redovito dolaze volontirati

Mladi volonteri u adventskoj kućici franjevaca u Zagrebu često su kadeti s vojnog učilišta i studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta/ Izvor: Caritas župe sv. Antuna Padovanskog

Povijest ove Pučke kuhinje seže u travanj 1995. godine. Kada je riječ o Pučkoj kuhinji, broj korisnika neposredno nakon samog otvaranja bio je doista velik te su posljedice rata bile vidljive i u samom radu Pučke kuhinje. Sve do vremena pandemije situacija se, tvrdi fra Vladimir Vidović, popravila pa su tako dnevno pripremali po tristotinjak obroka. Međutim, pandemija je već sada ostavila očite posljedice. U vrlo kratkom vremenu broj dnevnih toplih obroka porastao je za stotinu pa tako danas na dnevnoj razini imaju oko 400 korisnika Pučke kuhinje. A Pučka je kuhinja otvorena za sve. „Nikoga ne pitamo za vjeroispovijest niti bilo koju drugu društvenu pripadnost. Vidimo prije svega čovjeka, brata i sestru, koji se nalaze u potrebi, a naš je imperativ pomoći im“, napominje fra Vladimir Vidović.

Nemaju ni osnovno
Vraćajući se na priču o humanitarnoj akciji Obrok za obrok, voditelj ove akcije ističe da su ciljevi dvostruki. Prvi je cilj, napominje, osvijestiti javnost da među nama postoje ljudi koji su u potrebi, beskućnici i siromašni, a koji se, prema riječima pape Franje, nalaze na samoj periferiji ovoga društva. Te osobe, ističe ponovno fratar, katkad možda čak i preziremo, ali oni su naša stvarnost i nalaze se među nama. Među nama su, tvrdi, ljudi koji su gladni, što je vrlo teško za povjerovati u 21. stoljeću jer svi mislimo da živimo u vremenu u kojem smo civilizacijski poprilično napredovali. Stvarnost pak govori da su među nama oni koji nemaju niti za najosnovnije ljudske potrebe, a to je prije svega hrana. Osim senzibiliziranja javnosti, drugotni cilj humanitarne akcije je, dakako, prikupljanje materijalnih sredstava za Pučku kuhinju koja se financira iz više izvora. Građani, poslovni subjekti, udruge i institucije pridonose radu kuhinje donacijom hrane ili novca, a Pučka kuhinja već duži niz godina ima i dobru suradnju s Gradom Zagrebom koji također pomaže u njezinom funkcioniranju.

Stoga fra Vladimir Vidović ističe da donaciju hrane uvijek primaju, a građani mogu pridonijeti radu Pučke kuhinje i uplaćivanjem sredstava na njihov žiro-račun ili osobnim dolaskom na Sveti Duh. Pri tome fra Vladimir upozorava kako „nema malih ili velikih donatora“. „Donator je donator, svatko daje koliko ima i svatko daje dio sebe. Na ovaj način onom često spominjanom predblagdanskom i blagdanskom trošenju dajemo određeni smisao i dublje značenje jer uplaćena sredstva naših posjetitelja pronalaze put do onih kojima je to najpotrebnije“, ističe. A Pučka kuhinja već godinama piše lijepe priče. U njezinom radu sudjeluju brojni volonteri koji su, zapravo, prema riječima fra Vladimira, „srce i duša Pučke kuhinje“.

Svakoga dana na zagrebačkom Svetom Duhu ostvaruje se niz prelijepih susreta, a na osobit način valja istaknuti božićni ručak kada na sam blagdan Božića, 25. prosinca, svi korisnici Pučke kuhinje u 15 sati dolaze na zajednički objed. „Tada se svi lijepo proveselimo, čestitamo Božić i razmijenimo lijepe želje. A doista mi je teško izdvojiti neku posebno lijepu priču jer ih ima puno. No, primjerice, na osobit bih način htio izdvojiti jedan prošlogodišnji događaj kada su učenici obližnje osnovne škole Pavleka Miškine pripremili božićnu čestitku za naše korisnike s malim slatkim darom koji im je bio uručen tijekom našeg božićnog ručka. Ili naše kadete s obližnjeg vojnog učilišta i studente Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji k nama redovito dolaze volontirati. U volontiranje pozivamo i uključujemo i pripadnike drugih vjeroispovijesti i tu šaljemo jednu univerzalnu poruku koja nadilazi sva naša ljudska ograničenja i okvire koje smo si sami postavili“, ističe fra Vladimir Vidović.

Pučka kuhinja na Svetom Duhu na dnevnoj razini broji preko 400 korisnika/ Snimio: Marko Lukunić/PIXSELL

Osim toga, adventsku kućicu Kod fratara posjećuju i osobe koje nisu kršćani i takvi su susreti, tvrdi voditelj humanitarne akcije, uvijek posebni. „Osobe koje nisu nužno vjernici dolaze poduprijeti naš redovnički i franjevački rad. To su jako zanimljivi susreti, privlači ih ovakav način djelovanja i konkretna briga za one koji su u potrebi.“ Povratne informacije posjetitelja adventske ponude na Svetom Duhu i više su nego pozitivne, ljudi se rado vraćaju, a želja voditelja Pučke kuhinje i humanitarne akcije Obrok za obrok je da se ovakve priče „rašire“ na sve župe kako bi se prikupljala sredstva za one koji su u potrebi na razini cijele Republike Hrvatske.

Ljubav je nada
I za kraj, vratimo se na pitanje s početka ove priče. S jedne strane sjaj i blještavilo ovoga svijeta, a s druge strane bijeda i siromaštvo; jedni imaju mnogo toga, a drugi mnogo ničega. Kako spojiti ove dvije nespojive stvari? Fratri sa Svetoga Duha pronašli su recept. „Ne treba zaboraviti da darujući druge darujemo zapravo sebe. Ljubav je zapravo nada, ljubav se uvijek nada, a nadamo se i mi koji darujemo da ćemo dobiti puno više od onoga koga darujemo. Darivajući ne osiromašujemo sebe, nego bivamo bogatiji za darove koji se pišu u knjigu života“, zaključuje priču o humanitarnoj akciji Obrok za obrok njezin voditelj fra Vladimir Vidović, a čitateljima poručuje: „Činite dobro, okrenite se oko sebe, pomozite onima koji se nalaze na periferiji. Kada je riječ o pomaganju, čovjek nikada ne treba dvojiti, nego uvijek konkretno djelovati.“ I to ne samo u vrijeme Božića, nego svih 365 dana u godini.

Skrb za studente
Uz Pučku kuhinju, zagrebački franjevci na Svetom Duhu mogu se pohvaliti i svojim studentskim domom, zahvaljujući kojemu omogućuju besplatan smještaj za 15 mladića koji dolaze u Zagreb na studij, a slabijeg su imovinskog stanja. I Pučka kuhinja i studentski dom, ističe fra Vladimir Vidović, izraz je franjevačke ljubavi prema onima koji se nalaze u velikoj životnoj potrebi, a mogu se pohvaliti da su kroz njihov studentski dom prošle generacije studenata koje sada vode miran obiteljski i uspješan poslovni život.

………………………………………………………………………………………

Tekst je objavljen u okviru projekta “Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Nositelj projekta je Matica hrvatska, a partneri su Udruga Pragma i Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu.